Upornost i samodisciplina su važniji za uspjeh od urođene inteligencije

Kada biste morali odabrati jedan atribut koji najviše doprinosi uspjehu, šta biste odabrali? Obrazovanje, možda. Mogućnosti i prilike. Bogati roditelji (što, istraživanja pokazuju, može napraviti veliku razliku).

Upornost i samodisciplina  su važniji za uspjeh od urođene inteligencije
foto: cookie_studio/freepik

Upornost i samodisciplina su važniji za uspjeh od urođene inteligencije

Kada biste morali odabrati jedan atribut koji najviše doprinosi uspjehu, šta biste odabrali? Obrazovanje, možda. Mogućnosti i prilike. Bogati roditelji (što, istraživanja pokazuju, može napraviti veliku razliku).


Ili biste možda odabrali inteligenciju. Ima smisla: skoro svaki veoma uspješan poslovni čovjek koga možete navesti je zaista, zaista pametan.

Ali to je korelacija, a ne uzročnost. Kada je dobitnik Nobelove nagrade ekonomista Džejms Hekman pitao ljude koliko veliku ulogu igra urođena inteligencija u finansijskom uspjehu – na primjer, kolika je razlika između mojih i vaših prihoda, recimo, zasnovana na našem relativnom IQ-u – većina ljudi je rekla 25 odsto. Neki su išli i do 50 odsto.

Ali nisu u pravu.

Hekmanovo istraživanje je otkrilo da urođena inteligencija igra, u najboljem slučaju, 1 do 2 odsto uloge u budućem uspjehu djeteta. Umjesto toga, finansijski uspjeh je u korelaciji sa osobinama ličnosti koje čine savjesnost: samodisciplinom, istrajnošću i marljivošću, piše Investitor.

Nalazi studije dobro se poklapaju sa stavom Marka Kubana o tome šta najviše doprinosi uspjehu:

“Ne radi se o novcu ili vezama. Tajna je u spremnosti da se svi nadmašuju i konstantno uči”, naveo je on.

Naravno, i sreća igra važnu ulogu u uspjehu. Kako su napisali autori Kornelove studije: “Maksimalni uspjeh se nikada ne poklapa s maksimalnim talentom, i obrnuto. Naša simulacija jasno pokazuje da je takav faktor samo čista sreća.”

Ali ne možete kontrolisati sreću.

I samo dijelimično možete kontrolisati IQ. Iako svakako možete postati obrazovaniji, fluidna inteligencija – sposobnost logičkog razmišljanja i rješavanja problema nezavisno od stečenog znanja – definitivno se može steći.

Ali ono što možete kontrolisati je koliko ste savjesni. Kako ste vrijedni. Kako ste uporni.

Koliko naporno radite – i koliko se trudite da naučite.

Definicija uspjeha

Svako drugačije definiše uspjeh, kao što bi i trebalo. Ali ako se desi da uspjeh definišete tradicionalnim mjerilima, kao što su profesionalna dostignuća ili bogatstvo ili slava, naporan rad je odličan izjednačenje.

S druge strane, ako se vaša definicija uspjeha u velikoj mjeri oslanja na kvalitet ličnih odnosa, održavanje pozitivnog balansa između posla i privatnog života ili pravljenja značajne razlike u životima drugih, naporan rad je i dalje odličan za izjednačavanje. Odlične veze zahtjevaju značajan napor. Ravnoteža između posla i privatnog života zahtjeva značajan napor. Pravljenje značajnih razlika u životima drugih ljudi zahtjeva značajan napor.

Ljudi koji maksimalno iskoriste svoj životni vijek naporno rade kako bi poboljšali kvalitet životnih sati koje odvoje. Ljudi koji se ističu po pomoći drugima više rade kako bi iskoristili svoje vještine i iskustva; tako su u stanju da naprave tako značajnu razliku.

Ne možemo kontrolisati da li posjedujemo određene inherentne prednosti. Ali možemo kontrolisati svoj nivo upornosti, samodiscipline i marljivosti. Vi kontrolišete koliko mudro radimo da bismo bili zadovoljni. Možemo izabrati da radimo i da učimo.

To su stvari koje možete kontrolisati.

Što je odlično, jer nauka kaže da će te stvari imati najveći uticaj na vaš uspjeh.