,

Revizija – od obavezne procedure do strateškog partnerstva

U današnjem dinamičnom i sve kompleksnijem poslovnom okruženju, reputacija brenda neprocjenjivo je bogatstvo. Na koji način kompanije mogu obezbijediti da njihov brend ostane neokaljan i da uživa povjerenje javnosti? Odgovor na ovo pitanje sigurno leži u sveobuhvatnom pristupu upravljanju rizicima, a tu ključnu ulogu ima revizija.

Revizija – od obavezne procedure do strateškog partnerstva
Revizija – od obavezne procedure do strateškog partnerstva
,

Revizija – od obavezne procedure do strateškog partnerstva

U današnjem dinamičnom i sve kompleksnijem poslovnom okruženju, reputacija brenda neprocjenjivo je bogatstvo. Na koji način kompanije mogu obezbijediti da njihov brend ostane neokaljan i da uživa povjerenje javnosti? Odgovor na ovo pitanje sigurno leži u sveobuhvatnom pristupu upravljanju rizicima, a tu ključnu ulogu ima revizija.


U ovom intervjuu razgovaramo sa Isidorom Džombić, direktoricom revizorske kuće “Grant Thornton” d.o.o. Banjaluka, jednom od vodećih revizorskih kuća u svijetu.

Istražićemo kako se revizija, koja se tradicionalno doživljava kao obavezna procedura, tranformiše u proaktivan alat za jačanje brenda i održivost poslovanja. Pored toga, razgovaraćemo o trendovima i izazovima u reviziji, ulozi tehnologije i izazovima s kojima se suočavaju revizorske kuće.

Saznaćemo kako “Grant Thornton”, kroz svoje specijalizovane usluge i dugoročno partnerstvo s klijentima, pomaže kompanijama da identifikuju i upravljaju rizicima, ostvare poslovne ciljeve i izgrade snažan brend.

Na koji način revizorske kuće mogu pomoći kompanijama da identifikuju rizike i upravljaju rizicima koji bi mogli ugroziti njihov brend?

U okviru revizorskog angažmana, pored svih ostalih testiranja i pregleda primarno usredsređenih na bilansne pozicije u finansijskim izvještajima, vrši se i pregled i ocjena sistema internih kontrola u revidiranom entitetu. U značajnom broju revizija uočavaju se neadekvatni interni kontrolni procesi koji doprinose povećanju rizika poslovanja, koji u dužem vremenskom intervalu neminovno vode ka ugrožavanju kontinuiteta poslovanja, a samim tim narušavanja ugleda kompanija i izgrađenih brendova. Ovo se, u najvećem broju slučajeva, javlja zbog nedostatka adekvatnih kadrovskih kapaciteta i nedostatka dugoročnog ulaganja u sistem internih kontrola koji bi kompaniju činili stabilnijom, a posredno stvarali pretpostavke za očuvanje i unapređenje već izgrađenog brenda.

Da li je moguće navesti konkretne primjere iz prakse gdje je revizija pomogla u identifikaciji rizika koji su mogli da ugroze reputaciju klijenta?

U skladu s Međunarodnim etičkim kodeksom i Ugovorom o revizijskom angažmanu, koji štite povjerljivost podataka klijenta, nisam u mogućnosti da komentarišem pojedinačne revizorske angažmane, bez obzira da li su ti angažmani kao rezultat imali pozitivno revizorsko mišljenje, modifikovano, negativno ili uzdržano mišljenje.

Kako revizija, koja se često percipira kao obavezna procedura, može postati alat za jačanje reputacije brenda i povjerenja javnosti u kompaniju?

Nažalost, kod nas u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u ekonomijama gdje nisu razvijena finansijska tržišta, revizija se u većem broju slučajeva percepira kao zakonska, nametnuta obaveza. Nerijetko u praksi imamo odsustvo shvatanja za potrebom revidiranja finansijskih izvještaja. Često nedostaje razumijevanja da kroz revizijske postupke uočavamo rizike poslovanja i slabosti u sistemima internih kontrola i dajemo stručne preporuke radi njihovog otklanjanja ili svođenja na minimum. Revizorski postupci ne samo da identifikuju rizike i slabosti u sistemima internih kontrola, već i pružaju stručne preporuke za njihovo otklanjanje. Revizija podiže nivo otvorenosti i odgovornosti, čime se povećava i sam nivo povjerenja javnosti u preduzeće. Uočavaju se tendencije da su, pored vlasnika kapitala, za revizorska mišljenja zainteresovani i kreditori, poslovni partneri, ali isto tako i regulatori koji su zaduženi i koji snose odgovornost za stabilnost određenih privrednih sektora. Takođe, u ekonomijama gdje su razvijenija finansijska tržišta, revizija i revizorska mišljenja imaju drugačiju percepciju i razumijevanje. Zavisno od vrste projekta kompanije za svoj razvoj, projekte i poslovne poduhvate, slobodna finansijska sredstva na finansijskom tržištu, pribavljaju putem bankarskih kredita, emisijom dužničkih ili vlasničkih hartija od vrijednosti. Investicioni menadžeri ili lični investitori nemaju kapaciteta, u smislu vremena i kompetentnosti, da vrše dubinske analize istinitosti i tačnosti finansijskih informacija kompanija koje žele da imaju u svom portfelju pa se, u tom slučaju, oslanjaju na revizorska mišljenja. Navedeni investitori se prije donošenja poslovnih odluka o daljim ulaganjima, pored praćenja trendova pojedinih hartija od vrijednosti i poslovanja kompanija, oslanjaju na revizorska mišljenja.

Da li „Grant Thornton“ može da integriše različite usluge kao što su biznis planovi, transferne cijene, poreski konsalting, da bi istom klijentu pružio cjelovite usluge?

„Grant Thornton“ uspješno pruža nabrojane finansijske usluge: od revizije finansijskih izvještaja, IT revizije, specijalnih revizijskih angažama, due diligance projekata, izrade elaborata o transfernim cijenama, različitog poreskog savjetovanja, usluga vođenja računovodstva, konsultantskih usluga primjene i provođenja novih međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, procjene vrijednosti imovine, kapitala, procjene vrijednosti brenda, izrade biznis planova, sprovođenja istraživanja, razvoja strategija poslovanja, implementacije FUK-a u javnom sektoru, analize i ocjene opravdanosti raznih projekata i još niza drugih finansijskih konsultantskih usluga. Dakle ova revizorska kuća, uz visokoprofesionalne vrijednosti, klijentu može da pruži različit spektar profesionalnih usluga koje mogu unaprijediti poslovanje klijenta i pomoći pri donošenju bitnih poslovnih odluka. Međutim, u skladu s nacionalnim Zakonom o računovodstvu i reviziji i međunarodnim revizijskim standardima, određene usluge mogu predstavljati sukob interesa, zbog čega strogo vodimo računa prilikom pružanja različitih usluga i u vezi s tim koje angažmane možemo prihvatiti kod istog klijenta. Na primjer, ako revizorsko društvo obavlja reviziju u kompaniji, istoj kompaniji ne može da pruža poreski konsalting ili računovodstvene usluge.

Isidora foto

Znači li to da usluge poput izrade biznis planova i elaborata o transfernim cijenama, mogu pomoći kompanijama da lakše ostvare poslovne ciljeve i obezbijede dugoročan uspjeh?

Sasvim sigurno da mogu pomoći. Kada govorimo o elaboratima o transfernim cijenama oni kompanijama pomažu da pravilno sastave svoje poreske prijave poreza na dobit i da svoje transakcije s povezanim licima organizuju na javan način, odnosno „van dohvata ruke“, čime minimiziraju poreski rizik koji može značajno ugroziti poslovanje kompanija. Svjedoci smo da su poznate svjetske kompanije i platforme, poput Googla i Tik Toka, imale značajnih poreskih problema i neplaniranih poreskih izdataka na određenim trzištima, što se negativno odražava na vrijednost izgrađenog brenda.

Međitim, kada govorimo o biznis planovima u kojima se planira godišnje i srednjoročno poslovanje kompanija, ostvarenje rezultata, konkurentnost i tržišno učešće, odnosno ciljevi poslovanja, oni i te kako mogu doprinijeti osiguranju dugoročnih ciljeva stabilnog poslovanja, a samim tim i jačanju izgrađenog brenda. Ako su biznis planovi, profesionalno i realno, sačinjeni na osnovu prethodno sprovedenih istraživanja kao podloge, ako se dosljedno provode i ako se kontinuirano prati njihovo izvršenje, ali i otkalanjaju nedostaci koji uzrokuju neizvršenje planova, biznis planovi mogu da pomognu kompanijama u ostvarenju dugoročnih ciljeva stabilnog poslovanja, a samim tim i jačanju izgrađenog brenda.

Da li revizorske kuće nude reviziju koja se odnosi na segmente poslovanja u IT sektoru ili u vezi s klimatskim promjenama?

Određena revizorska društva nude svojim klijentima i revizije IT, zavisno od kapaciteta koji posjeduju. „Grant Thornton“ Banjaluka posjeduje neophodne kapacitete i svojim klijentima uspješno pruža usluge revizije IT, kao i vještačenja, procjene u sferi IT i provjere sajber sigurnosti IT sistema. Što se tiče klimatskih promjena, „Grant Thornton“ će u narednom periodu, za različite industrije, pružati konsultantske usluge za pravilnu izradu ESG izvještaja. Ovo je trenutno novost i dodatna obaveza klijentima da se na vrijeme edukuju da bi bili spremni za pravilnu primjenu ESG izvještaja, koji mogu bitno određivati budući uspjeh ili neuspjeh na tržištu. Kroz ove usluge, „Grant Thornton“ Banjaluka želi da pomogne svojim klijentima da se adekvatno pripreme za izazove u budućnosti i unaprijede poslovne procese. Rezultat je stvaranje dodatne vrijednosti i postizanje dugoročne konkurentske prednosti.

Isidora 2 foto

S obzirom na to da je „Grant Thornton“ međunarodna kompanija, da li povezanost GT-a s drugim članicama može pomoći i korisititi vašim klijentima?

„Grant Thornton“ je globalna mreža, prisutna u 149 država, sa oko 73.000 zaposlenih.

Praktično ne postoji refernca i kapacitet koji „Grant Thortnon“ Banjaluka ne može da ispuni zajedno s članicama globalne Grant Thornton mreže, jer smo u mogućnosti da ponudimo širok spektar profesionalnih usluga. Često, radi pružanja profesionalnih usluga našim klijentima, „Grant Thornton“ Banjaluka nastupa i pruža usluge u konzorcijumu s nekom od članica globalne Grant Thornton mreže, koja za traženu vrstu zahtjevanog posla ima najbolje reference. Upravo to je jedna od prednosti globalne mreže prilikom pružanja usluga svojim klijentima. Naši klijenti su upoznati da mogu da dobiju resurse i podršku globalne mreže, jedne od vodećih svjetskih kompanija iz ove industrije.

Stiče se utisak da je revizorska struka postala dinamična industrija. Koji su najznačajniji izazovi i trendovi u reviziji? Kako oni utiču na poslovanje kompanija i revizorskih kuća?

U pravu ste, revizorska industrija je veoma dinamična. Revizorska društva u BiH, i uopšte u nerazvijenim ekonomijama, zemljama u tranziciji, susreću se s potcijenjenim tržištem. Drugim rječima, s tržištem koje ne valorizuje revizorske usluge i uopšte usluge finansijskog konsaltinga. To, naravno, nije riječ kada govorimo o razvijenim ekonomijama gdje se uporedo vidi ogromna razlika u cijenama po satu angažmana, od asistenta do partnera. S druge strane, revizorska društva suočavaju se s veoma kratkim rokovima angažmana u kojima moraju biti završeni, što predstavlja svojevrsni pritisak u radu revizora. Naravno, kvalitet se podrazumijeva i revizorska društva koja drže do svog rejtinga, nisu u mogućnosti da kvalitet prilagođavaju postignutoj cijeni, već sve rade profesionalno u skladu s međunarodnim standardima i nacionalnim zakonodavstvom. U najkraćem, to su izazovi kada govorimo o tržištu BiH i sličnim tržištima. Profitabilnost revizorske industrije i nije na nekom zavidnom nivou, mogu se obezbijediti sasvim korektne plate za zaposlene i profesionalna prisutnost. Ipak, kada govorimo o ekonomskoj struci, revizorski posao spada u prestižne poslove. Međutim, brz razvoj tehnologija kao što su vještačka inteligencija, mašinsko učenje i automatizacija, navode i revizore da se prilagode novim alatima i sistemima. Revizorske kompanije moraće uložiti u obuke i tehnologiju da bi zadovoljile očekivanja tržišta za bržim i tačnijim revizijama.

Htjeli bismo da naglasimo važnost ljudskog faktora u vašoj profesiji. Na koji način vaša revizorska kuća gradi dugoročne partnerske odnose sa svojim klijentima i kako ta saradnja doprinosi njihovom uspjehu?

Ljudski faktor i dalje je presudan u revizorskoj industriji. Revizorska društva koja uspiju da formiraju kompetentne revizorske timove i smanje fluktuaciju zaposlenih, mogu biti pobjednici. Sva revizorska društva dosta ulažu u kadrove podižući nivo njihove kompetentnosti, ali često se dešava da ti kadrovi poslije nekog vremena napuste reviziju. Neki dobiju bolje ponude za poslove jer su kontinuirano u kontaktu sa klijentima, neki napuste jer se ne mogu nositi s pritiskom rokova koji nosi revizorski posao. Sa svim tim pojavama žive revizorske kompanije koje kontinuirano rade na regrutovanju i edukaciji novih kadrova, pružajući im izvrsne šanse za pravilan i brz razvoj karijere. Revizija se može raditi samo ako se taj posao voli.

Dugoročne partnerske odnose s našim klijentima gradimo na povjerenju, komunikaciji i saradnji na postizanju klijentovih ciljeva. Našim klijentima nastojimo biti partner koji će, kroz pružanje visokoprofesionalnih usluga, ukazati na dobre i loše stvari u poslovanju, što neminovno povećava stabilnost i podstiče rast klijenata.

Isidora 3 foto

Kako vidite budućnost revizije u kontekstu sve kompleksnijeg poslovnog okruženja i sve većih regulatornih zahtjeva?

Možda se razmišljanje neće svidjeti revizorima i regulatorima revizije, ali proces revizije usko vezujem za razvoj visokih tehnologija i mogućnosti koje one pružaju. Sadašnja revizorska praksa, u skladu s revizorskom metodologijom, vrši provjeru i testiranja na bazi uzoraka stičući razumna uvjeravanja za izdavanje mišljenja. Dakle, ni jedna revizorska kompanija ne radi testiranja 100 % transakcija, osim ako ugovorom nisu definisani takvi postupci da se određeni procesi kompaniji testiraju na ukupnoj populaciji, ali to su izuzeci i rijetki zahtjevi. Mišljenja sam da će budućnost revizorske industrije sve više biti vezana u pravcu digitalizacije, gdje će licencirani revizorski sofveri biti onlajn povezani s transakcijama kompanija i raditi provjeru po određenim algoritmima svih transakcija kompanije, dok će sva nelogična odstupanja biti obrađivana detaljnim revizorskim postupcima. Naravno, za ovako nešto trebaće mnogo vremena, ali mi to djeluje kao logičan razvoj.

Kako digitalizacija i nove tehnologije mogu unaprijediti proces ESG revizije?

Precizni, kvalitetni i relevantni podaci su od suštinskog značaja za unapređenje procesa ESG revizije. Jedan od glavnih izazova u ispunjavanju ESG standarda jeste upravo loš kvalitet i ograničena dostupnost ESG podataka i analitika. Zbog toga, snažni sistemi za prikupljanje podataka, zajedno s naprednim analitičkim alatima, donose značajne prednosti za sve aspekte ESG-a, uključujući i samo ESG izvještavanje. Pouzdani sistemi, kvalitetni finansijski i nefinansijski podaci, omogućavaju postavljanje jasnih ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI), što omogućava kontinuirano praćenje napretka i procjenu efikasnosti različitih ESG inicijativa. Međutim, važno je naglasiti da se ovaj izazov ne može rješiti isključivo tehnološkim putem. Potrebna je konsultantska edukacija i bliska saradnja sa svim relevantnim akterima unutar organizacije, što podrazumijeva pristup odozgo prema dole, da bi se ispunili ESG standardi potrebnih objelodanjivanja.

Koju vrstu obuke pružate svojim zaposlenicima da bi bili spremni za reviziju ESG aspekata?

Naš tim, specijalizovan za ESG izveštavanje, kontinuirano dobija obuku i podršku kroz međunarodnu Grant Thornton mrežu, koristeći širok spektar resursa poput – online kurseva, konferencija uživo, obimnih digitalnih biblioteka i razmjene najboljih praksi. Uz to, aktivno učestvujemo na relevantnim ESG konferencijama da bismo stekli uvid u najnovije tržišne trendove i specifičnosti sektora u zemlji. Takođe, kontinuirano prisustvujemo predavanjima stručnjaka iz regiona i zemlje, što nam omogućava da dodatno razvijamo kapacitete našeg tima. Namjeravamo da naši zaposleni budu u toku s najnovijim tehnologijama koje mogu poboljšati efikasnost revizijskog procesa. Ove obuke ne samo da pomažu u razvoju stručnosti zaposlenih, već doprinose i jačanju našeg kredibiliteta. Naš cilj je da kroz kontinuirano usavršavanje pružimo klijentima usluge najvišeg kvaliteta i ostanemo u korak s globalnim ESG standardima.