Međutim, mnogi startapi, upravo zbog nedostatka jasnog strateškog djelovanja, ne uspijevaju da prežive prvih nekoliko godina poslovanja. Mnogi preduzetnici, osnivači inovativnih startapa, upadaju u zamku nekontrolisanog rasta kompanije. Umjesto da zastanu na trenutak, osvrnu se, analiziraju povratne informacije sa tržita i redefinišu poslovnu strategiju na novim pretpostavkama u odnosu na početne, uporno nastavljaju da posluju na isti način. Usredsređeni uglavnom na razvoj proizvoda ili usluge, a ne i na razvoj tržišta, kompanije i poslovnog modela, čime sve dublje i dublje tonu u živo blato tržišne močvare. Ne planiraju jer, kako mnogi kažu, nemaju vremena!
Strateško planiranje nije samo luksuz velikih korporacija, već osnovni alat za inovativne startape koji žele da izgrade održiv poslovni model i dugoročno ostanu relevantni na tržištu. Inoviraj ili nestani. Ne postoji treća alternativa. Gdje sebe preduzetnici, osnivači startapa, vide za pet ili deset godina? Većina ne zna niti pokušava da dođe do odgovora na to pitanje. Poslovno predviđanje i poslovno planiranje, a pogotovo strateško planiranje, mnogima bi taj dugoročno magloviti put neizvjesnosti i rizika učinio manje neizvjesnim i manje rizičnim.
Definicija ludila je raditi istu stvar iznova i iznova, a očekivati drugačije rezultate.
—Albert Ajnštajn
Inovativni startapi često funkcionišu u neizvjesnim okruženjima, gdje brzina donošenja odluka i fleksibilnost imaju ključnu ulogu. Međutim, bez strateškog okvira, čak i najinovativnije ideje mogu ostati neiskorišćene. Strateško planiranje omogućava startapima da svoje ideje pretvore u konkretne rezultate, dok istovremeno smanjuje rizik neuspjeha. Riječ strategija potiče iz grčkog jezika i u izvornom kontekstu odnosila se na vještinu ili umjetnost generala u vođenju vojske i planiranju vojnih operacija. Vođenje inovativnih brzorastućih startapa takođe je jedna vrsta umjetnosti, umjetnosti rada s ljudima i pomoću ljudi na ispunjavanju snova i vizije osnivača preduzetničkih poduhvata.
Ključne prednosti strateškog planiranja u startapima uključuju:
- Definisanje jasne vizije: Inovativni startapi često se fokusiraju na tehnologiju ili ideju, zanemarujući širu sliku. Jasno definisana vizija pomaže timu da odredi smjer u kojem se kreće.
- Optimizaciju resursa: Ograničeni resursi karakteristični za startape, zahtijevaju pažljivo planiranje radi postizanja maksimalnih rezultata.
- Efikasnije donošenje odluka: Strateški okvir olakšava donošenje odluka, posebno u situacijama kada tim mora da bira između nekoliko mogućnosti.
- Privlačenje investicija: Investitori preferiraju startape sa dobro osmišljenim planom, timom odlučnih, usredsređenih ljudi sa komplementarnim vještinama, znanjem, kompetencijama i jasno definisanim koracima za rast.
Proces strateškog planiranja za startape treba da bude prilagođen njihovoj dinamičnoj prirodi, ali i dovoljno strukturiran da obezbijedi stabilnost. Ključni koraci podrazumijevaju analizu tržišta i konkurencije i definisanje vizije, misije i vrijednosti, odnosno jedinstvene preduzetničke kulture. Startapi često uvode remetilačke (disruptivne) inovacije koje mijenjaju pravila igre na tržištu. Zato je važno razumjeti potrebe korisnika, identifikovati neiskorišćene prilike i analizirati konkurente, ali i nametnuti potrebe. Međutim, ako je riječ o zaista novom proizvodu, istraživanje tržišta nekada ne pomaže. Stiv Džobs (zajedno s drugim izvršnim direktorima Apple-a) nije imao povjerenja u istraživanje tržišta kada su u pitanju radikalno novi proizvodi koje je uvodio. Evo šta je rekao na tu temu:
„Neki ljudi kažu – dajte kupcima ono što žele. Ali to nije moj pristup. Naš posao je da otkrijemo šta će željeti prije nego što to i sami znaju.“
Ipak, alati poslovne analize poput SWOT i PEST analize, analize scenarija, poslovnog sektora, analize konkurencije i istraživanja tržišta, kada je riječ o inkrementalnim inovacijama, mogu da budu od pomoći u preciznom definisanju prilika i prijetnji i davanja strateškog odgovora na prilike i prijetnje.
Vizija
Vizija preduzetnika, osnivača startapa, odgovara na pitanje – gdje startap želi da bude u budućnosti, dok misija osvjetljava njegovu trenutnu svrhu. Vrijednosti definišu kulturu startapa i način na koji se odnosi prema zaposlenima, korisnicima i zajednici. Na primer, startap koji razvija zelene tehnologije može imati misiju da, kroz inovativna rješenja, doprinese održivom razvoju.
Strateško planiranje ne znači uklesane planove u kamenu. Startapi moraju redovno pratiti rezultate i prilagođavati se promjenama u tehnologiji, regulativi ili ponašanju korisnika. Upotreba ključnih pokazatelja performansi (KPI-ova), omogućava objektivno praćenje napretka i identifikaciju oblasti za unapređenje. Kompanije poput “Airbnba” i “Tesle” odlični su primjeri strateškog planiranja u inovativnim startapima. “Airbnb” je redefinisao tržište smještaja fokusirajući se na iskustvo korisnika, dok je “Tesla” iskoristio stratešku viziju Ilona Maska da transformiše auto-industriju u pravcu održivosti. U regionalnom kontekstu, startapi kao što su “Nordeus”, “Infobip” ili “Rimac”, pokazali su kako se strateškim planiranjem mogu izgraditi globalno prepoznatljivi brendovi. Njihov uspjeh nije bio slučajan, već rezultat jasne vizije, inovativnosti i sposobnosti prilagođavanja promjenama.
Izazovi
Startapi se suočavaju sa izazovima kao što su ograničeni resursi, rješenje je usredsređenost na aktivnosti koje donose najveću vrijednost. Brze promjene na tržištu, uz agilno planiranje i primjenu agilnog projektnog menadžmenta, lakše se prihvataju dok se neiskustvo tima, uz permanentnu edukaciju i mentorisanje, relativno brzo pretvara u snagu startapa.
Umjesto zaključka, strateško planiranje je osnova za održivi rast i razvoj inovativnih startapa. Jasna vizija, realni ciljevi i fleksibilnost omogućavaju startapima da iskoriste svoj puni potencijal i ostvare dugoročni poslovni uspjeh. Iako proces strateškog planiranja zahtijeva vrijeme, znanje i trud, benefiti koje donosi daleko nadmašuju početna ulaganja. Startapi koji prepoznaju značaj strateškog planiranja ne samo da opstaju, već postaju lideri u svojim industrijama, postavljajući standarde za budućnost. Na kraju treba istaći da je od strateškog planiranja i plana, kao formalnog dokumenta, važniji proces planiranja, odnosno posvećenost ključnih ljudi u kompaniji ispunjenju snova preduzetnika osnivača startapa, odnosno vizije inovativne kompanije.
Autor teksta: prof. dr Saša Petković, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci