Mnogi penzijama ostvarenima radom u bogatim zemljama uspijevaju “podebljati” onu domaću, a možda najslikovitiji takav primjer spominjan prije nekoliko godina u domaćim medijima pričom o penzioneru iz Orahovice, koji je za 30 godina radnog staža u Hrvatskoj ostvario jednaku penziju kao i za tri godine rada u Njemačkoj.
Naravno da je bolje primati inostranu penziju iz neke bogatije zemlje gdje su i plate i penzije kudikamo veće, iako i to zavisi o uslovima pod kojima se one mogu ostvariti. Evo kako je to u tri zemlje u kojima su već generacije naših iseljenika odradile staž pa danas odatle primaju penziju ili dio penzije, piše N1 u Hrvatskoj.
Njemačka
Da bi se u najvećoj i ekonomski najsnažnijoj zemlji Evropske unije ostvarilo pravo na penziju, dovoljno je tek pet godina radnog staža. Postoje razlike u iznosu prosječne penzije između pojedinih njemačkih saveznih država, a službeno je prosječna penzija koncem 2022. godine bila 1.384 evra. Minimalna penzija nije propisana zakonom, ali najniža koju ondje možete primiti je 563 evra mjesečno, što je više od prosječne u Hrvatskoj.
Primjera radi, onaj ko je u Njemačkoj radio pet godina za prosječnu platu od 2.600 evra, iz te zemlje će mjesečno dobijati oko 180 evra.
Austrija
I u Austriji se pravo na penziju može ostvariti već nakon pet godina radnog staža. Dosadašnja minimalna mjesečna penzija u iznosu od 1.100 evra od ove godine biće povećana na 1.217 evra. No, iznos penzije zavisiće o tome koliki su u tih minimalno pet godina bili iznosi plate i davanja u penzioni fond, a što se razlikuje od slučaja do slučaja. Pod tim minimalnim uslovima, penzija iz Austrije biće relativno niska.
Jedna je gospođa za portal Moje vrijeme jesenas rekla da je u Austriji radila šest i po godina, a da sada iz te zemlje prima penziju u iznosu od 301 evro mjesečno. U Hrvatskoj je radila 19 godina i njena ovdašnja penzija iznosi 210 evra. Međutim, Austrija njoj i ostalima isplaćuje čak 14 penzija. Uz dvanaest redovnih, dvije dodatne isplaćuju se za Uskrs i Božić. Kada se ova računica uprosti, za godinu rada u Austriji dobije se oko 46 evra, a u Hrvatskoj oko 11 evra.
Švedska
Stranci koji su dio ili cijeli radni staž odradili u Švedskoj imaju pravo na nacionalnu penziju. Na stranicama švedskog penzionog sistema stoji da se to pravo zadržava gdje god se osoba preseli. Nacionalnu penziju mogao je ostvariti svako onaj tko je najmanje 40 godina živio ili 30 godina radio u Švedskoj.
– Možda nećete moći zadržati cijelu penziju, zavisno od toga koje dijelove penzije imate i u kojoj zemlji živite – stoji ma stranici švedske penzione agencije.
No, švedski penzioni sistem u tom je dijelu diskriminatorski prema strancima. Ako nisu živjeli najmanje 40 godina u Švedskoj i ostvarili najmanje 30 godina radnog staža, penzija im na koncu može biti tek 20 do 25 odsto od iznosa plate koju su primali.
Prosječna nacionalna penzija u Šveskoj lani je iznosila 14.900 kruna, odnosno 1.280 evra, a iznos penzije zavisi o tome koliko je poreza bilo uplaćeno na platu.