Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić, u intervjuu za “Brend magazin”, govori o značaju foruma, ključnim ekonomskim izazovima s kojima se region suočava i perspektivama za budućnost. Forum će, ističe, kroz niz panela adresirati aktuelna pitanja – od primjene vještačke inteligencije i energetske tranzicije do tržišta nekretnina, cirkularne ekonomije i demografskih izazova.
Pored toga, Račić naglašava važnost jačanja poslovne saradnje u regionu, uloge brendiranja u savremenim ekonomijama i digitalne transformacije koja postaje nezaobilazan faktor u prilagođavanju potrebama novih generacija potrošača. “Jahorina ekonomski forum”, kaže, ne samo da otvara prostor za rasprave, već donosi konkretne inicijative i projekte koji oblikuju privredni ambijent i unapređuju ekonomske politike.
Više o očekivanjima od ovogodišnjeg foruma, profilima učesnika i mogućnostima koje donosi, pročitajte u nastavku intervjua.
„Jahorina ekonomski forum“ ove godine održava se pod sloganom „Agenda Zapadnog Balkana – Plan rasta“. Koje su ključne teme foruma?
Pored centralnog panela Zapadni Balkan – plan rasta, na brojnim drugim govorićemo još o temama poput: budućnosti regiona, perspektivama i izazovima primjene vještačke inteligencije, inicijative „Jedan region-jedno tržište“, ženama liderima, kreativnim industrijama, energetskoj tranziciji i problemima koje ona uzrokuje, cirkularnoj ekonomiji, tržištu nekretnina i njegovim predviđanjima, održivoj poljoprivredi i primjeni digitalnih alata, demografskim izazovima, o iskustvima regionalnih investitora i slobodnih zona i drugim aktuelnim ekonomskim temama.
Koliko je važno da se u regionalnom kontekstu razgovara o ekonomskom rastu i kakvu ulogu „Jahorina ekonomski forum“ ima u podsticanju takvh razgovora?
Danas je izuzetno važno razgovarati o ekonomskim temama, jer je situacija u regionu znatno opterećena političkim sukobima. Istovremeno, u cijelom svijetu prisutan je usporen ekonomski rast, izazvan ratnim sukobima u Ukrajini i Gazi, ali i različitim pogledima pojedinih svjetskih lidera na moguće okončanje tih sukoba.
Nastojimo da, i u ovako teškim vremenima, pitanje ekonomije i rasta stavimo u fokus regiona. Nadam se da ćemo dati svoj doprinos i da će teme koje budemo razmatrali na forumu tih dana, imati odjeka u cijelom regionu.
Iz godine u godinu, ovaj skup privlači značajne govornike i učesnike. Možete li nam reći nešto više o profilima ovogodišnjih panelista i očekivanjima od njihovih diskusija?
Naš plan je da i ove godine kao i prethodnih, na događaju koji će imati više od 600 učesnika iz više od 20 zemalja, okupimo šefove država, ambasadore, ugledne naučnike, ministre, uspješne privrednike, predstavnike medija i kulturne radnike. Na 15 aktuelnih tema panela, planirano je učešće oko 100 govornika, panelista, moderatora i uvodničara. Ovih dana pregovaramo s bivšim liderima zemalja u regionu o njihovom učešću na ovogodišnjem forumu. Voljeli bismo da čujemo kako oni gledaju na ekonomski rast i stabilnost i na proces pridruživanja. Da li danas vide, eventualno, svoje greške ili pogrešne procjene i šta bi preduzeli da su na pozicijama kao nekada?
Očekujemo da ćemo donijeti zaključke koji će biti osnova planskih dokumenata institucija u BiH, a da ćemo u regionu ukazati na značaj ekonomskog razvoja, investicija i regionalnih integracija.
Koliko se perspektiva i izazovi privrednika godinama mijenjaju i na koji način forum doprinosi njihovom rješavanju?
Privrednici su posljednjih nekoliko godina, posebno od 2020, suočeni s brojnim izazovima kakvih nije bilo u prošlosti. Mislim da u novijoj istoriji nije zabilježeno da se u tako kratkom periodu dogode veliki tržišni poremećaji kakve je prouzrokovala pandemija koronavirusa, ali i globalni poremećaji usljed rata u Ukrajini i Gazi.
U prvom slučaju imali smo ograničeno kretanje, prekinute lance snabdijevanja i ograničen ili zabranjen rad određenih djelatnosti. I upravo kada je ekonomija počela da se oporavlja, došlo je prvo do sukoba u Ukrajini, a potom i u Gazi. Posljedice toga su energetska kriza, smanjena tražnja, usporavanje rasta evropskih zemalja, inflacija, velika izdvajanja za naoružanje umjesto za razvoj i brojni drugi negativni ekonomski pokazatelji.
Zabrinjava i negativna retorika koja je ranije bila svojstvena samo našem regionu, dok je sad prisutna širom svijeta, posebno u zemljama Evropske unije.
S obzirom na to da očekujemo učešće ključnih političkih i ekonomskih aktera iz regiona, a imajući u vidu da su teme foruma usmjerene ka razvoju, vjerujemo da ćemo kroz razgovore doći do konkretnih prijedloga za prevazilaženje ovih izazova. Forum pruža platformu za razmjenu iskustava, predstavljanje uspješnih strategija prilagođavanja novim uslovima i jačanje regionalne saradnje, što sve doprinosi stvaranju otpornije i konkurentnije privrede.
Kakav je značaj foruma za privredu Republike Srpske i šireg regiona? Da li postoje konkretne inicijative ili projekti koji su proizašli iz prethodnih foruma?
Jahorina ekonomski forum postao je prepoznatljiva platforma za razmjenu ideja, uspostavljanje poslovnih kontakata i pokretanje konkretnih inicijativa koje doprinose privrednom razvoju. Godinama smo svjedočili brojnim partnerstvima i projektima koji su proizašli iz razgovora na forumu. Primjera radi, kroz panel diskusije o energetici i obnovljivim izvorima energije, inicirane su investicije u zelenu energiju. Prijedlog sa Jahorina ekonomskog foruma 2023, da se vrši povrat PDV-a za kupce prve nekretnine, uspješno je realizovan prošle godine. Takođe, forum je bio mjesto na kom su kreirani prvi koraci ka regionalnim poslovnim povezivanjima i inicijativama u okviru zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana. Nastavićemo da djelujemo kao spona između privrede i donosilaca odluka, omogućavajući kvalitetne razgovore koji kao rezultat imaju konkretne mjere.
Koji su najveći ekonomski izazovi s kojima se suočava region Zapadnog Balkana i na koji način se kroz forum pokušavaju pronaći rješenja?
Zapadni Balkan se suočava s brojnim izazovima, među kojima su – usporen ekonomski rast, odlazak kvalifikovane radne snage, infrastrukturni nedostaci i nedovoljna povezanost tržišta. Pored toga, globalni ekonomski faktori poput energetske krize, inflacije i usporavanja evropske privrede, dodatno komplikuju situaciju. Forum kroz diskusije s ekonomistima, privrednicima i donosiocima odluka, otvara prostor za konkretne prijedloge i strateška rješenja. Razgovaramo o modelima ekonomskog razvoja, mogućnostima digitalne transformacije i načinima kako privući investitore. Takođe, jačamo svijest o značaju regionalne saradnje jer samo kroz zajedničke projekte i bolje integrisano tržište, možemo ostvariti održiv rast.
Na koji način Privredna komora ovim forumom, doprinosi jačanju saradnje između kompanija, institucija i investitora u regionu, ali i šire?
Privredna komora kao partner „Jahorina ekonomskog foruma“, aktivno radi na povezivanju privrednih subjekata s ključnim donosiocima odluka i investitorima. Kroz organizovane B2B sastanke, tematske panele i prilike za umrežavanje, omogućavamo kompanijama da predstave svoje projekte, pronađu partnere za saradnju i promovišu se zahvaljujući velikoj vidljivosti koju pruža forum.
Osim toga, forum otvara vrata privrednicima da iznesu svoje ideje, prijedloge i preporuke za unapređenje privrede, što često rezultuje konkretnim inicijativama.
Tokom godina su, kroz dijalog institucija i privrednika, otvorena važna pitanja i donesene preporuke koje su bile osnova za dalje ekonomske politike. Nastavljamo da radimo na jačanju veza između poslovne zajednice i institucija, radi stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja i podsticanja održivog ekonomskog rasta.
Kako se privredni subjekti u regionu prilagođavaju novim generacijama potrošača i njihovim očekivanjima? Da li smatrate da je brendiranje ključan faktor za privredni rast u savremenim ekonomijama?
Nove generacije potrošača donose promjene u načinu poslovanja kompanija. Očekivanja su sve veća kada je riječ o digitalnoj pristupačnosti, održivosti proizvoda i personalizovanom pristupu. Privredni subjekti u regionu sve više ulažu u digitalne kanale komunikacije, unapređenje korisničkog iskustva i inovacije u proizvodima i uslugama što je, uostalom, i neminovnost u praćenju svjetskih trendova.
Brendiranje ima ključnu ulogu u savremenim ekonomijama jer omogućava kompanijama da izgrade prepoznatljivost, steknu lojalnost kupaca i povećaju svoju konkurentnost na tržištu. Domaći brendovi, kada je riječ o kvalitetu proizvoda, vode tešku utakmicu sa svjetskim tržištem, što dodatno naglašava potrebu za snažnim brendiranjem i strateškim pozicioniranjem.
Kroz forum podstičemo razgovore o važnosti brenda, digitalnog marketinga i modernih strategija prodaje, da bi kompanije mogle da odgovore na zahtjeve novih generacija potrošača i unaprijede svoj položaj na globalnom tržištu.
Koliko je digitalna transformacija, kada govorimo o komunikaciji s mlađim generacijama i prilagođavanju njihovim potrošačkim navikama, značajna za kompanije u regionu?
Digitalna transformacija nije više opcija, već nužnost za sve kompanije koje žele ostati relevantne na tržištu. Mladi potrošači očekuju brzu i jednostavnu komunikaciju, mogućnost online kupovine, prilagođene ponude i otvorenost u poslovanju.
Kompanije u regionu sve više prepoznaju važnost ulaganja u digitalne platforme, automatizaciju poslovnih procesa i upotrebu analitike za bolje razumijevanje potreba kupaca. Na forumu ćemo razgovarati o uspješnim primjerima digitalne transformacije, inovacijama u e-trgovini i načinima na koja preduzeća mogu bolje odgovoriti na potrebe modernih potrošača.