Širok spektar faktora može uticati kako pozitivno, tako i negativno na mentalno zdravlje čovjeka. Iako većina ljudi ima prirodnu otpornost kada se suočava sa različitim izazovima – kako u privatnom tako i u profesionalnom okruženju – ipak postoji dio populacije koji je podložniji javljanju problema vezanih za mentalno zdravlje.
Kao što je napomenuto, razlozi su brojni – od siromaštva, društvene nejednakosti, različitih vrsta hendikepa, nasilja, doživljenih trauma, porodičnih okolnosti, genetske podložnosti, kao i kulturoloških faktora koji mogu pospiješiti stigmu koja je nažalost još uvek prisutna kada su u pitanju teškoće u mentalnom funkcionisanju, piše psiholog Dunja Pejić za Stetoskop.
Takođe, stepen zdravstvene brige, odnosno sistemski uređena rješenja, podrška i smjernica koje se tiču osetljvih grupa kada je u pitanju mentalno zdravlje značajno varira na globalnom nivou. Međutim, može se reći da se svijest o važnosti uloge mentalnog zdravlja u kvalitetu života pojedinca svakako povećava, što se oslikava i kroz proširen repertoar izraza i pojmova koje koristimo kako bismo je što bolje razumjeli i objasnili.
“Zamke” u radnom okruženju, pandemija i mentalno zdravlje
Najučestaliji razlog javljanja problema mentalnog zdravlja u radnom okruženju, koji se najčešće odražavaju kroz simptome depresije i anksioznosti, kao i sindroma “sagorijevanja” (burnout) jeste stres na radu. On je pak, najizraženiji u takozvanim toksičnim radnim sredinama. Tvorci nezdrave radne atmosfere su raznoliki: mikromenadžment, mobing, nesklad između sposobnosti zaposlenih i zahtjeva i obima posla, percepcija zaposlenih da nisu vrednovani i poštovani od strane kompanije, nedovoljna transparentnost i otvorenost u komunikaciji, manjak/izostanak podrške u rješavanju problema sa kojima se suočavaju zaposleni, uključujuči prije svega loše međuljudske odnose na različitim nivoima organizacione strukture.
Ipak, pandemija korona virusa je poslužila kao značajan katalizator u podizanju svijesti o važnosti psihičkog dobrostanja na radnom mjestu. Stres prouzrokovan neizvjesnošću zadržavanja radnog mjesta, kao i otuđenost u socijalnim kontaktima usljed rada od kuće je osjetno povećao javljanje anksioznosti i depresije kod zaposlenih.
Podsjetnik o važnosti uloge mentalnog zdravlja na radnu produktivnost može se naći i u jednom preglednom članku (De Oliveira i sar., 2022) koji je obuhvatio 38 relevantnih studija u rasponu od 12 godina (2008-2020). U njemu je navedeno da se ekonomski teret mentalnih poremećaja procjenjuje na čak 2,5 triliona dolara u 2010. godini, odnosno da će dostići 6 triliona do 2030.
Nadalje, ovaj članak izvještava o jasnim dokazima da je loše mentalno zdravlje, najčešće ispoljeno kroz depresiju i anksioznost, u vezi sa smanjenom radnom produktivnošću i apsentizmom (odsustvo sa posla).
Budući da čovjek praktično provede trećinu svog dana na poslu, kroz pet dana u nedjelji, jasno je zašto je važno uzeti u obzir njegovo mentalno stanje u radnom okruženju.
Balkan, zaposleni i mentalno zdravlje
Regionalna studija “Iskustvo zaposlenih” sprovedena na uzorku od 2.000 ispitanika na teritoriji Srbije, Hrvatske i Slovenije istakla je važnost osnaživanja mentalnog zdravlja u radnom okruženju. Naime, gotovo sve generacije u svim zemljama su na pitanje šta bi pospješilo mentalno zdravlje u radnom okruženju odgovorile – pomoć psihoterapeuta. U skladu sa ovim odgovorom, istraživači su kontaktirali i kompanije koje su obezbijedile psihološku podršku svojim zaposlenima u vidu psihoterapije: uticaj je bio pozitivan, kako na zaposlene i njihovu motivaciju, tako i na profit poslodavca.
Domaći stručnjaci takođe naglašavaju važnost stupanja generacije Z na tržište rada u većoj odgovornosti ka mentalnom zdravlju u organizacionoj kulturi. Oni ističu da pripadnici ove generacije traže poslodavce koji prepoznaju važnost psihološke podrške i imaju programe podsticanja mentalnog zdravlja u sklopu ponuđenih benefita.
Važnost psihološkog osnaživanja u radnoj sredini je višestruka, a njena korist se za poslodavca, ukoliko omogući kontinuiranu psihološku podršku zaposlenima, može odraziti kroz smanjenu fluktuaciju kadrova, povećanje motivacije, lojalnosti i već pomenute radne produktivnosti zaposlenih, što ultimativno doprinosi i samoj finansijskoj dobiti kompanije.
Korisno je napomenuti i da je procjenjeno da oko 30% velikih i 20% srednjih kompanija koristi neki oblik profesionalnih usluga psihološke podrške, dok je to rjeđe kod malih preduzetnika, što može biti posljedica razvijenije svijesti većih organizacija o potrebi pružanja takvih usluga svojim zaposlenima – obzirom da su u takvim organizacionim strukturama faktori multinacionalizma i multikulturalizma prisutniji.
Korisne smjernice za brigu o mentalnom zdravlju
- Integracija mentalnog zdravlja u organizacionu kulturu
Kao solidna osnova za obezbeđivanje bolje brige o mentalnom zdravlju zaposlenih svakako mogu poslužiti strateški i sistematski napori kompanija da ne samo obezbijede resurse za programe psihološke podrške, već i inkorporiraju brigu o mentalnom zdravlju u organizacionu kulturu. Naime, stvaranje sigurnog okruženja za zaposlene u kom će osjećati slobodu i podršku da otvoreno govore o svojim mentalnim izazovima i koje će dati prostor za razgovor o metalnom zdravlju je važan početni korak u pružanju psihološke podrške zaposlenima.
- Prevencija kroz edukaciju
Isto tako, izuzetno je važno uložiti napore kako bi se eventualno izvršila prevencija javljanja mentalnih poremećaja u radnom okruženju. To se najprije može realizovati kroz edukaciju zaposlenih i menadžmenta (kroz organizovanje seminara/radionica o mentalnom zdravlju, edukacija o važnim mehanizama za prevladavanje stresa i predupređenja sagorevanja (burnout) na poslu, asertivnoj komunikaciji, upravljanju konfliktima i o upravljanju ljudima orijentisanom na potrebe zaposlenih) kako bi se prvo identifikovali potencijalni stresori vezani za samo radno mjesto ili uslove u radnom okruženju koji mogu pospješiti javljanje psihopatoloških fenomena kod zaposlenih, a potom i sami simptomi koji su karakteristični za određene mentalne poremećaje koji se ispoljavaju kroz promjene u samom ponašanju zaposlenih (kao što su recimo niska motivisanost, kašnjenje na posao, napetost u odnosima, nesigurnost, gubitak samopouzdanja, umanjena produktivnost, rasijanost, odsutnost, izolacija/povlačenje iz timskog rada, ravnodušnost).
- Ostvarivanje psihološke podrške angažovanjem profesionalaca
Za kraj, važno je napomenuti da se najefikasnija briga o mentalnom dobrostanju zaposlenih svakako može sprovesti kroz kontinuiranu podršku profesionalaca, kao što su organizacioni psiholozi i psihoterapeuti. Načini na koje se može realizovati ova podrška su mnogobrojni, od angažovanja internih i eksternih psihologa i psihoterapeuta, organizovanja stručne pomoći i asistencije u kriznim situacijama (kao što su vanredne okolnosti poput pandemije ili značajne promene u organizacionoj strukturi), organizovanja gorepomenutih edukacija, ali i samoinicijativne upotrebe digitalnih tehnologija, poput relevantnih aplikacija i digitalnih alata za samopomoć i online savetovanje.