Doomscrolling se odnosi na naviku neprestano skrolovanja kroz vijesti o katastrofama, krizama, ratovima i drugim negativnim događajima. Algoritmi društvenih mreža često favorizuju sadržaje koji izazivaju jake emocije, što dodatno potiče korisnike da provedu sate pregledavajući loše vijesti. Ovaj način konzumiranja informacija, iako pruža osjećaj informisanosti, može imati ozbiljne negativne posljedice na mentalno zdravlje. Neprestano izlaganje negativnim informacijama može izazvati povećanu anksioznost i stres, osjećaj nesigurnosti, straha i bespomoćnosti. Fokus na negativno može rezultirati depresivnim mislima i osjećajem beznađa, dok mozak troši veliku energiju na obradu negativnih informacija, što može rezultirati hroničnim umorom.
Na radnom mjestu, doomscrolling može smanjiti produktivnost, otežati fokus i potaknuti prokrastinaciju, odnosno odgađanje obaveza. Osim toga, dugotrajna izloženost stresu može narušiti kreativni proces, što dodatno utiče na radnu efikasnost. Dugoročno, kontinuirani doomscrolling može promijeniti navike informisanja i socijalnu interakciju, potencijalno dovodeći do izolacije i pogoršanja kvaliteta međuljudskih odnosa. Osim mentalnog zdravlja, važno je istaći i utjecaj na fizičko zdravlje – problemi sa spavanjem, napetost mišića i opći osjećaj iscrpljenosti mogu biti direktna posljedica dugotrajnog izlaganja stresnim informacijama.
Istraživanja sugerišu da su žene možda podložnije doomscrollingu nego muškarci. Razlozi za to mogu biti višestruki: veća emocionalna osjetljivost, sklonost anksioznosti i stresu te način konzumiranja sadržaja, gdje žene često dublje “zaranjaju” u informacije. Ipak, faktori poput dobi, zanimanja i općeg mentalnog stanja igraju značajnu ulogu, pa su oba spola izložena riziku, iako na različite načine.
Fenomen doomscrollinga najizraženiji je u razvijenim zemljama sa visokim nivoom digitalizacije. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija prvi su popularizovali ovaj pojam tokom pandemije, dok je u Aziji, naročito u Kini i Južnoj Koreji, visok nivo upotrebe interneta i algoritmi društvenih mreža dodatno pogoršali situaciju. Evropa i Indija takođe bilježe povećanje ovog fenomena, posebno u državama koje se suočavaju s nestabilnim političkim ili ekonomskim situacijama.
Svjesnost o ovom digitalnom fenomenu prvi je korak ka njegovom prevazilaženju. Stručnjaci preporučuju nekoliko strategija za ublažavanje ovog problema. Ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i postavljanje vremenskih ograničenja mogu pomoći u smanjenju izloženosti negativnim vijestima. Korištenje aplikacija za praćenje online aktivnosti može biti koristan alat za kontrolu digitalnih navika. Digitalni detoks, odnosno redovni odmori od interneta, mogu poboljšati opće raspoloženje i smanjiti stres, dok fokusiranje na provjerene, objektivne izvore informacija može ublažiti osjećaj preplavljenosti negativnim sadržajem. Osim toga, usmjeravanje na pozitivne i edukativne sadržaje može dodatno pomoći u smanjenju negativnih efekata doomscrollinga.
Doomscrolling je složen fenomen koji utiče na mnoge aspekte našeg života – od mentalnog zdravlja do radne produktivnosti. Razumijevanje i svjesno upravljanje navikama konzumiranja informacija postaje ključno za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja u digitalnom dobu. Stoga je važno naći balans između informisanosti i zaštite vlastitog blagostanja.