31. oktobra, na Svjetski dan štednje, vrijedi se podsjetiti na poruku koja je prije gotovo stoljeća oblikovala moderni pristup ličnoj i kolektivnoj finansijskoj odgovornosti. Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara održanom 1924. godine u Milanu, u historijskom sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde, svjetski predstavnici štednih ustanova tražili su izlaz iz poslijeratne ekonomske krize i zaključili da štednja predstavlja temelj rasta, stabilnosti i oporavka društva. Ta misao — da sustavno odvajanje dijela prihoda gradi sigurnost — danas ima jednaku težinu, naročito u uslovima globalne i lokalne ekonomske neizvjesnosti.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju augusta 2025. ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 36,04 milijarde KM, što predstavlja mjesečno povećanje od 395,9 miliona KM ili 1,1 posto. Mjesečni rast zabilježen je kod stanovništva (169,7 miliona KM; 0,9%), privatnih preduzeća (194,3 miliona KM; 2,4%), nefinansijskih javnih preduzeća (5 miliona KM; 0,3%), vladinih institucija (25,2 miliona KM; 0,5%) i ostalih domaćih sektora (1,7 miliona KM; 0,1%). Gledano prema godišnjim pokazateljima, ukupni depoziti porasli su 10,4 posto — što znači dodatnih 3,39 milijarde KM u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos godišnjem rastu dao je sektor stanovništva sa 1,91 milijardu KM (11,3%), dok su i privatna preduzeća i vladine institucije zabilježile značajno povećanje (632,8 miliona KM odnosno 8,3% i 787,8 miliona KM odnosno 18,5%). Istovremeno, u segmentu nefinansijskih javnih preduzeća zabilježen je pad depozita od 105,1 milion KM (-5,2%) — podatke prenosi Fena.
Šta ovi trendovi govore o ponašanju građana i privrede? Prvo, rast depozita kod stanovništva ukazuje na veću spremnost građana da odvoje dio prihoda — bilo kao rezultat opreza pred neizvjesnim ekonomskim kretanjima, bilo zbog rastuće finansijske svijesti i šireg prihvatanja planiranog upravljanja novcem. Povećanje u segmentu privatnih preduzeća i znatan porast u vladinim depozitima mogu označavati privremene prijelazne tokove likvidnosti, ali i promjene u strategijama upravljanja finansijama na nivou institucija. Nasuprot tome, pad depozita u nefinansijskim javnim preduzećima upozorava na specifične izazove u tom dijelu javnog sektora koji zahtijevaju dodatnu pažnju i analizu nadležnih.
Za pojedince je ključna poruka jednostavna: štednja nije samo pasivno skupljanje sredstava nego aktivan alat planiranja života. Fond za hitne slučajeve, ciljana štednja za velike životne korake i redovna revizija finansijskih planova smanjuju ranjivost na neočekivane događaje i povećavaju mogućnosti za dugoročne investicije. Preporučeni minimum za hitni fond obično je 3 do 6 mjesečnih troškova, dok automatizacija štednih transfera (npr. mjesečni nalog) značajno poboljšava disciplinu. Istovremeno, u uslovima povišene inflacije, važno je razmotriti i proizvode koji pomažu očuvanju vrijednosti ušteđevine — uz savjetovanje sa stručnjakom prije donošenja odluka.
Na makro nivou, akumulacija depozita predstavlja potencijal za razvoj finansijskog tržišta: više štednje može podstaći ponudu instrumenata za dugoročno investiranje, jačati kreditnu aktivnost i omogućiti finansiranje projekata od javnog interesa. Međutim, balans između štednje i produktivne potrošnje ostaje važan — dugoročni ekonomski rast zahtijeva i ulaganja koja stvaraju nova radna mjesta i povećavaju produktivnost.
Svjetski dan štednje podsjeća nas da su znanje, disciplina i planiranje najbolji saveznik u izgradnji finansijske sigurnosti. Dok podaci za avgust 2025. pokazuju rastući trend akumulacije sredstava u BiH, oni također naglašavaju razlike među sektorima koje zahtijevaju praćenje i promišljenu politiku. Za čitaoca Brend Magazina poruka je jasna: iskoristite trenutak da podignete svoju financijsku otpornost — formirajte fond za hitne slučajeve, automatski štedite i, po potrebi, potražite savjet kako bi vaša ušteđevina radila za vaše buduće ciljeve.