Ove godine, prestižna Nagrada Švedske centralne banke za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela (poznatija kao Nobelova nagrada za ekonomiju) dodijeljena je trojici istaknutih ekonomista — Joelu Mokyru, Philippeu Aghionu i Peteru Howittu — za revolucionarna objašnjenja ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama.

Polovina nagrade pripala je Mokyru za identifikovanje preduslova održivog rasta kroz tehnološki napredak, dok su drugu polovinu podijelili Aghion i Howitt za razvoj teorije rasta kroz kreativno uništenje.
Ukupan fond nagrade iznosi 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona američkih dolara).

U obrazloženju nagrade istaknuto je da rad dobitnika pokazuje kako tehnologija stvara nove proizvode i metode proizvodnje koje zamjenjuju stare, što dovodi do višeg životnog standarda, boljeg zdravlja i kvaliteta života ljudi širom svijeta.

„Tokom posljednja dva vijeka, prvi put u istoriji, svijet je svjedočio dugotrajnom ekonomskom rastu. To je izvelo ogromne mase ljudi iz siromaštva i postavilo temelje naše prosperitetne budućnosti“, navodi se u saopštenju Akademije.

Dobitnici su, međutim, upozorili da se takav napredak ne smije uzimati zdravo za gotovo.

„Ekonomska stagnacija, a ne rast, bila je norma tokom većeg dijela ljudske istorije. Njihov rad pokazuje da moramo biti svjesni prijetnji kontinuiranom rastu i aktivno ih suzbijati“, navela je Akademija nauka.

Prema odluci Nobelovog odbora, polovina nagrade pripala je Joelu Mokyru, profesoru ekonomije i istorije sa Univerziteta Northwestern, za „identifikovanje preduslova održivog rasta kroz tehnološki napredak“.

Drugu polovinu dijele Philippe Aghion i Peter Howitt, tvorci teorijskog modela koji objašnjava održivi rast kroz kreativno uništenje – proces u kojem nove tehnologije i ideje zamjenjuju stare, manje efikasne.

Aghion i Howitt su još 1992. godine razvili matematički model rasta kroz kreativno uništenje, koji opisuje stalni ciklus inovacija: svaka nova tehnologija poboljšava produktivnost, ali istovremeno potiskuje prethodne metode i firme.

Mokyr je kroz istorijsko istraživanje pokazao da je kombinacija naučnog znanja, otvorenosti društva i institucionalne podrške bila ključna za industrijsku revoluciju i dugoročni rast.

„Moramo održavati mehanizme koji stoje iza kreativnog uništenja, kako ne bismo ponovo zapali u stagnaciju“, naglašeno je u obrazloženju nagrade.

Nobelov komitet ističe da se proces inovacija ne dešava sam od sebe. Potrebne su jake institucije, konkurentna tržišta i otvorenost prema novim idejama kako bi se omogućilo da inovacije neprestano obnavljaju ekonomski sistem.

U nedavnom intervjuu, Aghion je upozorio da trgovinske barijere, protekcionizam i zatvaranje tržišta mogu ozbiljno ugroziti ekonomski napredak:

„Sve što ometa otvorenost jeste prepreka rastu“, rekao je on.

Mokyr je, s druge strane, istakao da inovacije cvjetaju u društvima koja tolerišu rizik, slobodno razmjenjuju ideje i cijene znanje. Samo takvo okruženje, prema njegovim riječima, omogućava da „tehnološki napredak postane samoodrživ proces.

Ova Nobelova nagrada šalje snažnu poruku savremenom svijetu: rast nije prirodno stanje, već rezultat stalne borbe za otvorenost, znanje i inovacije.

U doba globalne neizvjesnosti, klimatskih izazova i ubrzanih tehnoloških promjena, rad Mokyra, Aghiona i Howitta podsjeća nas da je inovacija ne samo izvor prosperiteta, već i mehanizam opstanka..