Predstaviću i zbog čega imam ovakav stav i nadam se da ću tvoju pažnju zadržati do same završnice.
Za početak, samo kratko, šta se tačno podrazumijeva pod pojmom fasilitatorske vještine.
Ako odeš na google i provjeriš riječ facilitation, izaći će nešto poput čin pomaganja ili olakšavanja napretka ili poboljšanja nečega; pomoć, asistencija, podrška; aktivnost doprinosa ispunjenju potrebe ili unapređenju truda ili svrhe.
Dakle, riječ je o ulozi koja je katalizator promjena, odluka i kreativnih rješenja. Podrazumijeva osmišljavanje procesa kroz koje bi glavni učesnici prošli, odabir učesnika i sprovođenje procesa dolaska do nekog rješenja.
Hajde sada da pređemo na konkretne razloge zbog čega fasilitatorske vještine odlikuju odlične HR i employer branding menadžere:
- Angažovanost zaposlenih i kontinuirano praćenje procesa
U osmišljavanju procesa i kreativnih kampanja neophodno je da u našem djelovanju postoji autentičnost. Takođe, ako želimo da naši zaposleni budu naši pravi ambasadori, neophodno je da zajedno s njima stvaramo inicijative, kampanje i procese. U internom sprovođenju procesa, ne postoji pravilo koje važi za sve poslodavce, zbog čega su nam neophodni alati za prilagođavanje i opipavanje pulsa koje možemo postići, upravo, uz fasilitatorske veštine.
- Usklađivanje komunikacije i kontinuitet
Prosječna organizacija ima sigurno razvijene korporativne komunikacije koje su okrenute ka klijentima, koji jesu naš biznis fokus. Pored toga, sigurno ima neku vrstu internih komunikacija i komunikacije sa zaposlenima. Idealno ima razvijene i eksterne komunikacije okrenute ka kandidatima. S obzirom da su sve ove ciljne grupe drugačije i imaju drugačije potrebe, a organizacija ima jedne vrijednosti i jedan identitet, neophodno je sve ove komunikacije uskladiti. Definisanje poruka i njihovo usklađivanje jedan su veliki i važan zadatak, dok je kontinuitet i dosljednost u komunikacijama drugi. Da bi se sve ovo desilo, u različitim fazama neophodne su fasilitatorske vještine kojima možemo i definisati šta tačno želimo da komuniciramo i na koji način.
- Pokretanje promjena
Promjene su, očigledno, konstanta s kojom se svakodnevno susrećemo. Pitanje je koja je skala promjena koje se dešavaju u našem okruženju i kakav je njihov uticaj na nas. Bilo da je riječ o upotrebi novog alata, reorganizaciji, uvođenju novih procedura ili novom načinu interne komunikacije, fasilitatorske vještine mogu vam veoma olakšati proces uvođenja promjena svih skala. Posebna vrijednost krije se u razumijevanju perspektive zaposlenih, kada je riječ o promjenama i sagledavanju njihovih očekivanja u provođenju promjena, čijim razumijevanjem možemo mnogo bolje provoditi bilo šta što nam je naredni fokus.
- Probijanje silosa
“To nije dio mog posla” – izjava je koju često možemo čuti i u malim i u velikim organizacijama. Ne zbog toga što nas ne zanima šta drugi ljudi u našoj organizaciji rade, već zato što nismo navikli da zajedno kreiramo procese, da ko-kreiramo. Najčešće zbog utabanih praksi koje kažu kako se nešto radi i praksi koje se u organizacijama nasljeđuju. Holističkim pristupom i razumijevanjem ključnih procesa koji oblikuju iskustvo kandidata i iskustvo zaposlenih, možemo razbiti ove tradicionalne silose i bolje razumjeti svaku ulogu u našoj organizaciji koja je zadužena za realizaciju svakog koraka. Upravo uz fasilitatorske vještine možemo modernizovati naš pristup.
- Upravljanje krizom
Nažalost, u prethodnih nekoliko godina svi smo imali iskustva u vezi s nekom vrstom krize. Na koji način upravljamo krizom, donosimo odluke i kako ih komuniciramo, može napraviti veliku razliku u tome kako smo kao organizacija percipirani i koliko nam naši ljudi vjeruju. Ne postoji škola za pravilno upravljanje krizom, koliko ogromna količina sadržaja koji nam samo može uputiti savjete. Posebno u krizi ne postoji recept koji možemo samo da prepišemo već, da bismo znali koji je naš najbolji pristup za upravljanje krizom, moramo zaista duboko da razumijemo našu organizaciju. Uz fasilitatorske vještine možemo: okupiti menadžment tim i definisati organizacijski stil za upravljanje krizom, definisati načine komunikacije i mapirati ključne krizne tačke u organizaciji. Takođe, sa zaposlenima možemo definisati koji su to strahovi koji se pojavljuju u svakoj krizi i kakva su očekivanja za upravljanje i komunikaciju, da bismo tome prilagodili našu strategiju.
Fasilitatorske vještine najbolje je razvijati u praksi, kroz male korake i eksperimente. U narednom čitanju daću ti nekoliko savjeta za početak. 🙂