Fokus poslovne primjene vještačke inteligencije (AI) ubrzano se pomjera sa faze eksperimentisanja na sistemsku, stratešku implementaciju rješenja s dugoročnim poslovnim efektima. Ključna poruka najnovijih globalnih analiza i izvještaja, među kojima se ističe Deloitte, jeste jasna: više se ne raspravlja o tome šta AI može, već kako se koristi i kakve mjerljive rezultate donosi.
Tehnološki ciklus se ubrzao do te mjere da klasični modeli planiranja i postepenog uvođenja tehnologija više ne funkcionišu. Kompanije su istovremeno suočene s potrebom da uvode nove AI alate, prilagođavaju infrastrukturu i redizajniraju načine rada. Inovacija više nije linearna – ona je kumulativna. Napredak u jednoj dimenziji, poput računarske snage ili kvaliteta modela, automatski ubrzava razvoj aplikacija, povećava obim podataka, privlači kapital i snižava troškove.
Deloitte ovaj proces opisuje kao „zamajac inovacija“, uz upozorenje da kompanije više nemaju luksuz čekanja – vrijeme potrebno da se nova tehnologija razumije često je duže od perioda u kojem je ona poslovno relevantna.
Pet ključnih AI trendova koji će oblikovati 2026. godinu
1. AI izlazi iz digitalnog u fizički svijet
Jedan od najznačajnijih trendova je prelazak vještačke inteligencije iz digitalnog okruženja u fizičku realnost – kroz robote, autonomna vozila, dronove i pametne industrijske sisteme. Za razliku od klasične automatizacije, fizička AI percipira okruženje, uči iz iskustva i prilagođava se u realnom vremenu.
Pad troškova i tehnološka zrelost omogućavaju širu primjenu u industriji, zdravstvu, logistici i javnoj infrastrukturi. Prema procjenama, do 2035. godine na radnim mjestima bi moglo biti oko dva miliona humanoidnih robota, što će imati dubok uticaj na tržište rada i organizaciju poslovanja.
2. Agentska AI: veliki potencijal, ograničeni rezultati
Agentska vještačka inteligencija, sistemi koji samostalno izvršavaju zadatke bez stalnog ljudskog nadzora, često se predstavljaju kao revolucionarni iskorak. Ipak, praksa pokazuje značajan jaz između ambicija i stvarne produkcije.
Problem, prema analizi, nije u samoj tehnologiji, već u pokušaju da se automatizuju loše dizajnirani procesi. Najuspješnije kompanije agentima pristupaju kao „silikonskoj radnoj snazi“ – planski ih uvode, jasno definišu odgovornosti i mjere učinak, jednako kao i kod ljudskih timova.
3. Povratak hibridnim IT arhitekturama
Iako su pojedinačni AI zadaci pojeftinili, ukupni troškovi rastu zbog masovne primjene. Neke kompanije danas imaju višemilionske mjesečne račune za cloud usluge. Kao odgovor, sve je izraženiji povratak hibridnim arhitekturama: oblak za promjenjiva i eksperimentalna opterećenja, sopstvena infrastruktura za stabilnu produkciju, te edge computing tamo gdje je ključna minimalna latencija.
Ovakav pristup značajno mijenja način planiranja investicija i upravljanja IT resursima, posebno u velikim i srednjim sistemima u regionu.
4. „Velika rekonstrukcija“ tehnoloških organizacija
AI ne mijenja samo alate, već temeljno transformiše strukturu organizacija. Mijenjaju se uloge zaposlenih, odnosi između IT sektora i biznisa, kao i način donošenja odluka. Fokus se pomjera sa održavanja infrastrukture ka strateškom upravljanju, koordinaciji ljudi i AI sistema te jasnom vezivanju tehnoloških ulaganja za mjerljive poslovne ishode.
Tehnološki lideri sve češće postaju ključni nosioci AI transformacije, s ulogom promotora, edukatora i koordinatora promjena.
5. Bezbjednost: AI kao prijetnja i kao zaštita
Vještačka inteligencija istovremeno povećava efikasnost i otvara nova bezbjednosna pitanja. Prijetnje se odnose na podatke, modele, aplikacije i infrastrukturu, uključujući pojave poput „shadow AI“ – korišćenja AI alata bez znanja IT sektora.
S druge strane, AI postaje jedan od najmoćnijih alata sajber-odbrane, kroz rano otkrivanje prijetnji, simulaciju napada i odgovor u realnom vremenu. Ključna poruka je jasna: bezbjednost mora biti ugrađena u AI sisteme od samog početka, kao preduslov skaliranja, a ne naknadni dodatak.
Osam signala koje poslovni lideri treba da prate
Među signalima koji će definisati naredni period izdvajaju se pitanja plafona temeljnih modela, rast značaja svježih i sintetičkih podataka, razvoj neuromorfnih čipova, širenje edge i on-device AI rješenja, nova generacija AI uređaja, biometrijska autentifikacija, pritisci na privatnost – ali i strateški zaokret od SEO ka GEO optimizaciji.
Kako korisnici sve češće odgovore traže putem AI asistenata i chatbotova, optimizacija sadržaja se pomjera sa klasičnih pretraživača na generativne odgovore. GEO (Generative Engine Optimization) nagrađuje dubinu objašnjenja, kredibilitet izvora i prepoznatu stručnost, dok puko nizanje ključnih riječi gubi na značaju.
Zašto je ovo važno za kompanije u BiH i regionu?
Za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini i regionu, ovi trendovi nisu apstraktna budućnost, već strateška pitanja konkurentnosti. Kompanije koje AI posmatraju kao dugoročnu investiciju, a ne kratkoročni eksperiment, imaće jasnu prednost u produktivnosti, otpornosti i tržišnoj relevantnosti.
U eri ubrzanih promjena, najveći rizik više nije pogrešna odluka – već odlaganje odluke.