Njegovi vinogradi nalaze se na čuvenom ostrvu Santorini gdje je ove godine bilo izrazito vruće, ali uz veliku količinu padavina. Paraskevolupos inače gaji autohtonu sortu grožđa pod imenom Assyrtiko od koje pravi međunarodno priznata bijela vina. Prošle godine je uspio da proizvede tek trećinu vina u odnosu na 2022. a ove godine će proizvesti samo šestinu. Ukoliko se ovakvi vremenski uslovi nastave, Paraskevolupos procjenjuje da će pomenuta sorta nestati i prije 2040.
Bijelo vino po cijeni šampanjca
Bijelo grožđe sa Santorinija nije jedino koje ugrožavaju klimatske promene. Širom EU vinogradari i vinari suočavaju se sa veoma nepovoljnim vremenskim uslovima za uzgoj grožđa. Čini se da je najgora situacija u Grčkoj gdje je ove godine proizvodnja smanjena za trećinu u odnosu na 2023. a zatim u Italiji i Španiji gdje je proizvodnja pala za petinu. Ovo je posljedica ekstremnih vremenskih uslova, odnosno velikih padavina, ali i suše i ranog mraza. Posljedice smanjenja roda grožđa neće se osjećati samo u 2024. već i narednih godina.
A pogoršanje proizvodnih uslova obično prati i rast cijene datog proizvoda što dovodi do pada njegove prodaje. Zato je već u 2023. konzumacija vina pala za 2,6 odsto, dostigavši najniži nivo još od 1996. godine, prenosi Bizis&Finansije.
Situacija će ove godine biti još gora imajući u vidu još manji rod nego prošle. Najveći pad potrošnje očekuje se kod vina od Assyrtiko grožđa jer je njegova cijena udvostručena u odnosu na 2022. – Troškovi proizvodnje su toliko visoki da sada flaša ovog vina košta kao flaša šampanjca – kaže Paraskevolupos uz pitanje “ Šta mislite da će u toj situaciji potrošač kupiti?“
Promjena načina proizvodnje
Svjesni kakav će uticaj klimatske promjene imati po njihovo poslovanje, pojedini vinari počeli su da mjenjaju dosadašnji način uzgoja grožđa. Primjera radi, kompanija Marčesi Antinori, vlasnica najstarije italijanske vinarije, počela je da sadi grožđe na tlu na kojem ima manje sunca.
– Do prije nekoliko godina svi smo postavljali vinograde tako da budu okrenuti prema jugozapadu. Međutim, sada se mnogi, pa i mi, pomjeraju ka sjevernoj strani, kako bi zaštitili grožđe od pretjeranog izlaganja Suncu – kaže predsjednica ove kompanije Albiera Antinori.
Pored toga, Marčesi Antinori koristi različite tehnologije kako bi povećala cirkulaciju vazduha u vinogradima a sadi i travu između stabljika grožđa. Zbog toga je uspjela da unaprijedi kvalitet svog grožđa ali ne i kvantitet – rod im je svake godine u padu.