Uz uvođenje poreza na nekretnine, čiji će se detalji predstaviti u ponedjeljak, ministar financija je kazao da će se u poreskom smislu izjednačiti kratkotrajni najam s dugotrajnim.
To je ujedno najava ukidanja paušalnog poreza u turizmu u dosadašnjem obliku i njegovog izjednačavanja s porezom na najamnine, koji se plaća po stopi od 12 odsto, nakon što se vlasniku prizna 30 odsto odbitka. – Ako neko ima apartman s tri sobe po dva kreveta, plaća 120 evra godišnje porez, a s tim apartmanom može ostvariti dohodak od 40.000 eura. Ideja je, dakle, da se izjednači tretman dugoročnog i kratkoročnog najma – pojasnio je Primorac.
Prije ministra finansija, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je da će se porez na kuće za odmor u novom obliku primijeniti na 600.000 praznih stanova i kuća.
Međutim, ministar jučer je rekao da novi porez na nekretnine vlasnici neće plaćati samo na one u kojima žive ili su u najmu. Priča o oporezivanju 600.000 praznih nekretnina ipak se pretvorila u najavu ozbiljnog poreza na nekretnine koji će biti skuplji od poreza na vikendice. One se sada oporezuju od 0,60 do 5 evra po kvadratnom metru, a Primorac kaže da je prijedlog da se poveća i donja i gornja granica za oporezivanje. Hrvatska prema popisu stanovnštva ima oko 230.000 vikendica, a porez na kuće za odmor razrezan je za njih 60.000, piše “Večernji list”.
Zadar najefikasniji
Primorac kaže da država više neće prepustiti gradovima i opštinama na volju da uvedu ili ne uvedu porez na nekretnine. On će biti obavezan, ali unutar raspona koji će odrediti država. Tačan iznos poreza na kuće za odmor sada propisuje svaka lokalna jedinica na svom području, a dosad ih se samo 57, među kojima je i Grad Zagreb, odlučilo na maksimalni iznos od pet evra po kvadratnom metru. Većina opština i gradova oporezuje kuće za odmor s 1,5 do 2 evra po kvadratnom metru, a 96 opština ne oporezuje ih nikako.
Otprilike svaka druga lokalna jedinica koja ga ima prepustila je posao naplate poreza na kuće za odmor Poreskoj upravi i oni su izvještavali da su do ove godine naplatili porez na oko 60.000 vikendica. To bi bila svaka četvrtina vikendica iz popisa stanovništva, a iznos naplaćenog poreza bio je 21 milion evra.
Neki vlasnici kuća za odmor oslobodili su se obaveze plaćanja poreza na kuće za odmor tako što je neko od članova obitelji imao prijavljen boravak u toj nekretnini tokom cijele godine.
Većina poreza, 91 odsto, naplaćena je u šest jadranskih županija, dok je Grad Zagreb od poreza na kuće za odmor prikupio 77.000 evra. Najefikasnija u naplati poreza na kuće za odmor bila je Zadarska županija koja je od vikendaša “ubrala” oko 5 miliona evra.
Upućeni sagovornik kaže da prijava boravka više neće biti kriterij za plaćanje ili neplaćanja poreza na kuće za odmor i prazne nekretnine, te će se kao dokaz trajnog življenja u nekom prostoru koristiti potrošnja energenata kao što su struja, voda ili plin. Po tome, poreske bi vlasti trebale propisati donji iznos potrošnje na osnovu kojega se neka nekretnina smatra nastanjenom.
U Zagrebu 45.000 praznih stanova
Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da je u Zagrebu 54.000 praznih stanova te se u njima brojila za struju uopšte ne vrte, u Rijeci 9.300, Splitu 8.500 i svi bi njihovi vlasnici od iduće godine trebalo da plaćaju dorađeni porez.
-Sva su komunalna društva dužna nadležnim poreskim tijelima dostaviti podatke o potrošnji energenata vezane uz stanovanja. Prijavljeno prebivalište ne može biti dokaz trajnog stanovanja – kaže sagovornik “Večernjeg lista”.
Kao i u mnogim drugim situacijama, poreska administracija i ovoga puta računa na ‘kooperativnost’ vlasnika kuća za odmor i ostalih nekorištenih stambenih nekretnina. Uz jasnije tumačenje što znači sezonsko ili povremeno korištenje neke stambene jedinice, država će najavljenim zakonskim izmjenama najviše podebljati iznos novčanih kazni, odnosno prekršajne odredbe. Sadašnji je zakon obvezao svakog vlasnika nekretnine u kojoj niko ne stanuje da najkasnije do kraja marta podnese zahtjev da mu se razreže porez na kuću za odmor za tekuću godinu, i to pod prijetnjom kazne od 10 do 66 evra.
Kazne su sada simbolične, pa poreznici smatraju da mnogi vlasnici svjesno izbjegavaju podnošenje prijave te čekaju da ih ulove. Nove bi kazne mogle biti drastične, i do nekoliko hiljada evra, što bi podstaklo vlasnike nekorištenih nekretnina da sami podnose prijavu, kao što, naprimjer, prijave podnose i primatelji drugog dohotka iz inozemstva. Kazne za primatelje drugog dohotka su od 660 do 6.630 evra, a sagovornik “Večernjeg lista” kaže da bi se neprijavljivanje nekorištenih nekretnina moglo oporezivati još i više.