On tvrdi da predloženi zakon ima reformsku ulogu, a da je u javnosti prošao u svjetlu neradne nedjelje. “Ako je lobirao sindikat poslodavce za neradnu nedjelju, a poslodavci mene onda sam sretan. Jedan dio štiti radnike, jedan dio poslodavce. E sad, lako je napisati zakon, teže ga je provesti”, rekao je ministar Hasičević u podkastu vijesti.ba.
Zato je Vlada, kako kaže, uključila Federalnu inspekciju, pa su proizašla proizašla još dva zakona: Zakon o zaštiti potrošača, opet po modelu uz uključenje svih zainteresovanih strana, te Zakon o E-trgovini koji je jako bitan, pa i u kontekstu zaštite potrošača. “Elektronska trgovina je važna i zbog sive ekonomije. Više od 20 miliona poreza mjesečno, odnosno 250 i 300 miliona KM se godišnje utaji poreza kroz nelegalnu elektronsku trgovinu”, kaže Hasičević.
Novi zakon predviđa značku Federalnog ministarstva, na koju kada se klikne izađu sve informacije o trgovcu. “Ako nema značku to će značiti da nije registrovani trgovac. To će zaštititi državu, potrošača i trgovca koji je na kraju izložen nelojalnoj i nelegalnoj konkurenciji”, kaže Hasičević.
Značka
Komentarisao je i platformu TEMU koja se zadnjih mjeseci snažno reklamira u BIH.
“Ona je krenula s nekim agresivnim marketingom putem društvenih mreža i nalazi put do potrošača. Imate jako prihvatljive ponude, koje na prvu izgledaju jako dobro, ali tu često imate lažne marketinške poruke. Imali smo jednu žalbu npr. “prelijep sat u kutiji samo 30 dolara”, a dobijete samo kutiju. To trgovanje preko društvenih mreža je ostalo nejasno, i to ćemo riješiti ovim novim zakonom”, kaže Hasičević.
Učestalost kupovine je poseban problem u smislu pojave preprodavača, što se može vidjeti upravo na učestalosti kupovine.
“Ima tu dosta problema. Naprimjer, kupite neku robu vrlo jeftino iz neke azijske zemlje za 5 KM, a ovdje možete prodavati za 15 KM. Platite dadžbine na tih 5 KM i razdužite isti dan, a onda tu robu raspodijelite na 10-15 raznih platformi, na tu razliku od tih 10 KM niko ne plaća dažbine i tu je država oštećena. EU je taj problem rješila 70 odsto, imali ste primjer sa AliExpress, postojale su čitave firme koje su kupovale robu unaprijed, uračunavale dostavu i prodavale je po drastično većim cijenama. To je jedan trgovački parazit koji šteti svima ”, kaže Hasičević