Evropa suočena sa stambenom krizom, predlažu se panevropski krediti, stručnjaci skeptični

Moramo se hitno pozabaviti stambenom krizom s kojom se suočavaju milioni porodica i mladi, rekla je nova/stara šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja je u govoru na nedavnom reizboru najavila da će Evropska unija prvi put dobiti povjerenika, odnosno ministarstvo koje će se direktno baviti stambenom tematikom.

Evropa suočena sa stambenom krizom, predlažu se panevropski krediti, stručnjaci skeptični
foto: wayhomestudio/freepik

Evropa suočena sa stambenom krizom, predlažu se panevropski krediti, stručnjaci skeptični

Moramo se hitno pozabaviti stambenom krizom s kojom se suočavaju milioni porodica i mladi, rekla je nova/stara šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja je u govoru na nedavnom reizboru najavila da će Evropska unija prvi put dobiti povjerenika, odnosno ministarstvo koje će se direktno baviti stambenom tematikom.


Hrvatska je, kako piše Poslovni dnevnik, takođe u pionirskom poduhvatu pa Vlada privodi kraju izradu prve domaće stambene strategije, čija bi se provođenje, vjerojatno u nekom dijelu, moglo finansirati sredstvima evropskih fondova.

Evropska se unija uglavnom finansira iz uplata bogatih država članica, no nakon pandemije počela se samostalno zaduživati i putem izdavanja zajedničkih obveznica, koje će se, naravno, jednog dana morati zajedno i vraćati.

Hrvatska, za sada, kao relativno slabije razvijena članica dobija iz EU više sredstava nego što uplaćuje. Predsjednica Komisije pravda uvođenje novog stambenog povjerenika činjenicom da se Evropa suočava sa stambenom krizom, a pogođeni su ljudi svih dobi i porodicai svih veličina.

I Komisija kriva za problem

-Razvićemo evropski plan pristupačne stanogradnje kako bismo razmotrili sve pokretače krize i pomogli u otključavanju potrebnih privatnih i javnih ulaganja – kazala je njemačka političarka.

U svom govoru, von der Leyen je priznala da stambeno zbrinjavanje nije prepoznato kao “tipičan” problem Bruxellesa. Ugovori EU ne spominju tu temu, a zemlje članice nisu dale Komisiji ovlađćenja da direktno interveniše u sektoru nekretnina.

-Cijene i stanarine rastu. Ljudi se bore kako bi došli do pristupačnih domova. Želim da ova Komisija pomogne ljudima tamo gdje je to najvažnije, a ako je važno Evropljanima, važno je i Evropi – rekla je von der Leyen i predložila reviziju pravila o državnoj pomoćii kako bi se one mogle dodjeljivati širem krugu stanovništva, a ne samo najsiromašnijima. Takođe, od Evropske investicijske banke očekuje se da pokrene panevropsku investicijsku platformu za stambenu izgradnju.

U istraživanju Eurobarometra iz proljeća 2024. stanovanje je navedeno kao nacionalni problem broj jedan u tri države članice (Irska, Luksemburg i Nizozemska), a među prva tri u druge dvije, Portugaliji i Njemačkoj. Niz je zemalja u kojima se cijena stambenog prostora udvostručila u posljednjih desetak godina, među kojima je i Hrvatska. Španija u posljednje vrijeme nije jer je turistički najam istjerao lokalno stanovništvo iz stanova i gurnuo ih u kontejnerska naselja.

Barcelona

Hrvatski ekonomista Željko Lovrinčević, i sam autor niza radova sa stambenom tematikom, skeptičan je prema najavi iz Bruxellesa jer smatra da je EU podbacio na mnogim poljima zbog kojih su cijene stanova otišle u nebo. Inače, uvođenje stambenog povjerenika jedna je od rijetkih tema oko koje se slažu i socijalisti i konzervativci, odnosno i ljevica i desnica jer je pristupačno stanovanje sve veći problem od sjevera do juga EU.

-Nebitno je kako se pojedino ministarstvo ili povjerenik zove, problem se ne rješava tako da se osnuje ministarstvo s imenom tog problema. Ni Hrvatska nije riješila svoje demografske probleme stvaranjem resora za demografiju- ističe Lovrinčević te objašnjava da je problem stanovanja postao gorući problem Evrope zbog katastrofalnog provođenja u četiri druge politike, od kojih su tri u nadležnosti Komisije, a jedna u nadležnosti Evropske centralne banke. To su regionalna politika, poljoprivredna politika, pretvaranje stambenog fonda u kratkoročni najam preko internetskih platformi, te visoka inflacija.

Prvi je problem neuspjela regionalna politika s kojom se, kako kaže Lovrenović, ne događa ništa bitno. -Imamo daljnju rastuću koncentraciju u gradovima, dok se ruralno stanovništvo smanjuje – navodi on. Drugo, po njegovim riječinma, zelena agenda nameće poljoprivredi sve veća ograničenja zbog čega ljudi napuštaju ruralne prostore jer se sve manje dohotka stvara u poljoprivredi, što pojačava pritisak na gradove i cijene stanovanja u njima.

-Treće, ogroman je stambeni fond preko platformi usmjeren na kratkoročni najam i tu se ništa nije napravilo- ističe Lovrinčević tri ozbiljna neuspjeha Evropske komisije koji su uticali na rast cijena najma i stambenih kvadrata. Četvrti je inflacija s kojom se nije proslavila Evropska centralna banka.

Guraju inflaciju i štite banke

-Evropska centralna banka pridonijela je rastu inflacije, a i sada je uvela nakaradni sustav po kojemu banke zarađuju ogromna sredstava a da ne rade ništa – dodaje ovaj hrvatski analitičar. -Nije rješenje u novom povjereniku, rješenje je da se te četiri politike promijene i postanu funkcionalne. S novim stambenim povjerenikom samo očekujem mnoštvo administrativnih mjera i ograničenja koji će voditi do niza devijacija – ocjenjuje on.

Primjer političke nekonzistentnosti Lovrinčević pronalazi i u Hrvatskoj, gdje je hrvatska Vlada dopustila penzionim fondovima da ulažu u nekretnine, odnosno nekretninske fondove. Gdje god postoje takvi fondovi, cijene nekretnina su rasle, a ne padale.

Takođe, na cijene stanova utiče i energetska tranzicija jer traži ogromna ulaganja u opremanje prostora, što poskupljuje cijenu stanovanja i najma. Hrvatska je Vlada najavila da će početi s oporezivanjem praznih stanova, te da će podstanarima odobravati subvencije, a vlasnicima stanova pokrivati dio najamnine, ako ih ponude u najam na pet ili deset godina.