To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 milijardi evra), ali ove godine on je u znaku stagnacije, odražavajući slabosti njemačke privrede.
Istovremeno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinama glavni spoljnotrgovinski partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo četiri odsto, pa ga je onaj na BiH tržište premašio već u avgustu (u devet mjeseci u Italiju je izvezeno robe za 1,97 milijardi).
Svaka šesta kompanija izvoznik
Uz pretpostavku da se u zadnjem tromjesečju ne preokrene trend, iza BiH bi prema hrvatskom robnom izvozu mogla ostati i Slovenija. Ona je našim izvoznicima lani bila treće najveće tržište, no ove godine i izvoz na to tržište raste znatno sporije (2,6 odsto).
Prema preliminarnim podacima državnih statističara, zaključno s krajem oktobra, ukupna vrijednost robnog izvoza Hrvatske dostigla je 19,7 milijardi evra, što je u odnosu na prošlu godinu 3,6 odsto više, dok je uvoz rastao nešto jače – 4,9 odsto, na 35 milijardi evra, piše Poslovn dnevnik.
Spoljnotrgovinski deficit time se produbio na 15,4 milijarde evra (s nepunih 14 na kraju septembra), a pokrivenost uvoza izvozom nešto je viša od 56 odsto.
Za više od toga bi trebalo i više nego svako šesto preduzeće koje je i izvoznik, iako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na skupu izvoznika, uz ostalo naglasio kako je od ulaska u Evropsku uniju hrvatski izvoz gotovo utrostručen.
Ove godine, međutim, izvoz u zemlje EU u godišnjim poređenjima jedva bilježi rast – veći je od lanjskog za samo 0,2 odsto (potkraj oktobra stigao je nadomak 13 milijardi evra), nasuprot onome u zemlje nečlanice Unije, kojima je ove godine plasirana 11 odsto veća vrijednost roba (6,7 milijardi).
Usto, uvoz iz EU bilježi rast (za 7,7%), dok je iz ostalih država 4,2 posto manji, što znači da robna razmjena s nečlanicama ublažavajuće djeluje na vanjskotrgovinski deficit. Nešto detaljnija ukupna slika robne razmjene, po djelatnostima i po zemljama, zasad je dostupna za prvih devet mjeseci.
Od dvadesetak djelatnosti Hrvatska suficit (i) ove godine ostvaruje samo u dvije, a to su prerada drva i proizvodi od drva (bez namještaja) te u kategoriji opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Pritom je kod prerade drva iznos u znaku stagnacije (i to nakon lanjskog značajnog pada).