Uvođenje prekogranične takse na ugljen-dioksid (CO2) (eng. CBAM) pogodiće i firme iz regiona – Albanija, BiH, Crne Gora, Sjeverne Makedonije, Srbije koje izvoze ovu robu u Evropsku uniju. Izuzeće za izvoz struje moguće je dobiti ako se ispune određeni uslovi, ali zemlje regiona kasne u tome, pa nema šanse da ga dobiju do 1. januara 2026. To znači da će struja, koja je za mnoge od njih važna izvozna stavka, biti opterećena taksa koje će je učiniti preskupom za evropsko tržište.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predstavljao je ovu zemlju, koja je ove godine predsjedavala Energetskom zajednicom, na Ministarskom savjetu. Poslije sastanka on je kao uspjeh BiH naveo pripremu usaglašenog zakona o električnoj energiji koji podrazumijeva implementaciju obaveza BiH iz Trećeg energetskog paketa, kroz zajedniki rad entitetskih ministarstava.
„Pokazali smo snagu koorodinacije aktivnosti entitetskih ministarstava tako što smo na sastanku predložili da preko Energetske zajednice tražimo od Evropske komisije da se primena CBAM-a odloži s obzirom na specifičnosti svih aktivnosti koje sprovodimo, ne samo mi u BiH nego i ostale zemlje”, rekao je Košarac.
Na pitanje koji su razlozi za odlaganje on je za Balkan Green Energy News rekao da su članice Energetske zajednice podržale njegov prijedlog da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije da se odloži primena CBAM-a, kako bi domaći izvoznici i dalje mogli da izvoze u EU bez plaćanja karbonskih taksi.
Ministarskom savjetu je prisustvovao i Saša Mujović, ministar energeike Crne Gore, koji je za Balkan Green Energy News potvrdio da se zahtjev njegove države odnosi na vremenski ograničeno odlaganje primene CBAM-a.
„Crna Gora traži odlaganje od 1. januara 2026. do momenta kad obavi spajanje svog tržišta sa evropskim, što se očekuje u IV kvartalu te godine“, objasio je on. Mujović je dodao da generalno podržao inicijativu i za duže odlaganje, ali on je tražio samo odlaganje do spajanja tržišta.
Ministar je Vijestima rekao da će ovaj i ostali zahtjevi koje je iznio na sastanku biti proslijeđeni Evropskoj komsiji. On je naglasio da je Ministarstvo uložilo i ulaže ogromne napore kako bi implementiralo energetski paket, koji se sastoji od tri zakona, koji su već ili će uskoro biti usvojeni – o obnovljivim izvorima energije, o energetici, i prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, i povezalo domaće tržište energije sa evropskim.
Ovim tempom, kako je naglasio, postoje realne šanse da se to desi u IV kvartalu 2026. Ali, od 1. janura 2026. počinje primjena CBAM mehanizma za emitere CO2, što bi, kako je naglasio, bio ogroman namet za Termoelektranu Pljevlja.
Inače, da bi Crna Gora, ali i ostale zemlje regiona dobila izuzeće od naplate CBAM-a na struju, moraju da ispune određene uslove, među kojima je najvažniji spajanje organizovanog tržišta električne energije sa EU, pa Mujović traži odlaganje do IV kvartala 2026. kada bi spajanje tržišta trebalo da bude okončano.
On je istakao da je pokrenuo krupna pitanja za Crnu Goru i pozitivan odgovor bi, pri sadašnjem nivou proizvodnje i izvoza električne energije, uštedio najmanje 350 miliona evra godišnje, plus omogućilo profitabilno poslovanje TE Pljevlja.
Na pitanje da prokomentariše zahtjev BiH, Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, izjavio je da samo može da potvrdi da je ministar Staša Košarac postavio pitanje odlaganje primjene CBAM-a.
Ali, CBAM nije propis koji je donijela Energetska zajednica, već EU, pa Sekretarijat nija adresa za takvo pitanje, objasnio je on.
Predstavnici Evropske komisije su, kako je naveo, pažljivo saslušali prijedlog, pa Lorkovski očekuje da će biti određenog odgovora. Na pitanje da li je to prijedlog BiH, on je odgovorio da je tako razumio.