Jedna od njih je Marina, studentkinja Gradskog koledža Westminster u Londonu, koja se odlučila za obrazovanje u oblasti vodoinstalaterstva.
„To je posao koji vještačka inteligencija neće preuzeti“, izjavila je Marina za Reuters, ističući da praktične vještine i fizički rad i dalje ostaju izvan domašaja algoritama i automatizovanih sistema.
„Bijeli okovratnici“ pod većim pritiskom
Istraživanja potvrđuju njenu percepciju. Kancelarijski poslovi, takozvane white-collar pozicije, danas se smatraju znatno ranjivijim na uticaj vještačke inteligencije nego zanatska i tehnička zanimanja. Prema nedavnom istraživanju britanskog Instituta za osoblje i razvoj, svaki šesti poslodavac u Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje da će u narednih 12 mjeseci, zahvaljujući primjeni AI alata, smanjiti broj zaposlenih.
Iako vidi vještačku inteligenciju kao koristan alat, Marina ne vjeruje da ona može zamijeniti složenost i nepredvidivost zanatskog rada.
„Radićemo s vještačkom inteligencijom, ali samo čovjek može da stvori jedinstvena rješenja. Nijedna vještačka inteligencija ne može biti vodoinstalater, električar ili pravi inženjer“, naglašava ona.
Generacija zabrinuta za svoju budućnost
Anketa Kongresa sindikata, sprovedena među 2.600 ispitanika, pokazala je da je čak polovina odraslih u Britaniji zabrinuta zbog uticaja vještačke inteligencije na njihova radna mjesta, pri čemu su strahovi najizraženiji kod populacije uzrasta od 25 do 35 godina.
„Trenutno postoji velika zabrinutost među mladima da će im poslovi biti automatizovani“, kaže Buk Tizlink, predavač i istraživač vještačke inteligencije na King’s Collegeu u Londonu.
Njegova istraživanja pokazuju da smanjenja radne snage izazvana vještačkom inteligencijom najčešće pogađaju početne i niže pozicije u kompanijama, što mladima dodatno otežava napredovanje i izgradnju stabilne karijere.
Povratak zanatima kao strateški izbor
S druge strane, obrazovne institucije bilježe snažan rast interesovanja za zanatska zanimanja. Anđela Joys, izvršna direktorica Capital City Collegea u Londonu, navodi da sve više polaznika upisuje programe iz građevinarstva, vodoinstalaterstva, ugostiteljstva i srodnih oblasti.
„Ovo pokazuje da sve veći broj ljudi prepoznaje vrijednost toga da postanu kvalifikovani profesionalci“, ističe Joys.
Ovaj trend ne odnosi se samo na mlade. Vještačka inteligencija podstakla je i mnoge odrasle osobe na promjenu karijere, pri čemu su ključni motivi sigurnost zaposlenja, veća autonomija i stabilniji prihodi.
Veći potencijal zarade i samostalnosti
Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, vodoinstalateri u prosjeku zarađuju 37.881 funtu godišnje, dok kvalifikovani građevinski radnici ostvaruju oko 35.764 funte. Prosječna plata u svim sektorima iznosi 39.039 funti, ali zanati nude dodatnu prednost – mogućnost pokretanja sopstvenog posla i time znatno veći potencijal zarade.
Marina kao dugoročnu prednost vidi i demografsku sliku tržišta rada. Radna snaga u zanatskim zanimanjima ubrzano stari, što znači da će potražnja za novom generacijom kvalifikovanih radnika u narednim godinama samo rasti.
„Proći će još dosta vremena prije nego što roboti-vodoinstalateri preuzmu ovaj posao“, smatra Tizlink, naglašavajući da je riječ o veoma složenoj i situaciono nepredvidivoj profesiji.
Kako Marina slikovito zaključuje:
„Ponekad vodoinstalateri moraju da stave ruke u WC šolju da bi je odčepili – a još nisam upoznala robota koji bi to radio umjesto nas.“