Procjene pokazuju da bi se količina kritičnih sirovina dostupnih u e-otpadu u EU27+4 mogla otprilike udvostručiti do 2050. godine.
Recikliranje i popravak smanjuju potražnju za kritičnim sirovinama i količinu otpada, jačaju otpornost EU na rizike u opskrbi, stvaraju nova radna mjesta i doprinose klimatskim ciljevima.
Izvještaj povodom Međunarodnog dana elektronskog otpada
Izvještaj „Izgledi za kritične sirovine u otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi“, koji je za Svjetski dan elektronskog otpada pripremio konzorcij FutuRaM, koji finansira EU, ističe kako električna i elektronska oprema (EEE) predstavlja temelj evropske ekonomije i svakodnevnog života.
Analiza pruža sveobuhvatne podatke o životnom ciklusu e- i elektronske opreme (EEO) – od prodaje do kraja životnog vijeka i tretmana otpada – i pokazuje kako Evropa može povećati stopu oporavka ovih vrijednih materijala kroz bolje prikupljanje, dizajn i recikliranje e-otpada (EEO).
S rastućom potražnjom za kritičnim sirovinama u Evropi i pojačanim geopolitičkim tenzijama, nova analiza pruža ključne podatke o brzom širenju i rastu vrijednosti evropskog “urbanog rudnika” – elektronskog otpada.
Prema izvještaju, odbačeni telefoni, laptopi, serveri, kablovi, kućanski aparati i drugi elektronski proizvodi u EU27+4 sada sadrže oko milion tona kritičnih sirovina – metala i minerala neophodnih za razvoj zelene tehnologije, digitalne infrastrukture i moderne odbrane.
To odgovara težini 100.000 standardnih kontejnera od po 20 tona – dovoljno kontejnera da formiraju prsten oko Zemlje duž ekvatora.
„Evropa zavisi od trećih zemalja za više od 90% svojih kritičnih sirovina, a reciklira samo 1% nekih. Potrebna nam je promjena u načinu razmišljanja o prikupljanju i tretmanu elektronskog otpada. Recikliranje nije samo ekološka obaveza, već je i geopolitička strategija“, kaže Jessika Roswall, komesarka EU za okoliš i cirkularnu ekonomiju.
„Bez kritičnih sirovina ne možemo graditi baterije, turbine, čipove i kablove koji pokreću zelenu i digitalnu budućnost Evrope. Rudarenjem elektronskog otpada umjesto planete, stvaramo vlastite kružne lance snabdijevanja.“ Kaže Pascal Leroy, izvršni direktor WEEE Foruma.
„Bosna i Hercegovina prati evropske trendove, a ZEOS ekosistem dijeli viziju najvećih operatera u Evropi. Naš rad ide dalje od samog procesa prikupljanja otpada. Kroz obnovu uređaja, edukaciju građana i vraćanje vrijednih sirovina u sistem, poduzimamo jasne i konkretne korake ka izgradnji održive i cirkularne ekonomije – upravo onako kako naš moto najbolje opisuje: Popravi, Recikliraj, Osnaži“, naglašava Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS ekosistema.
Održivi život ne počinje velikim planovima, već malim, promišljenim koracima: jedna donacija, jedna popravka, jedna odluka da se spriječi da stari uređaj završi kao otpad. Kada elektronski otpad postane resurs, svi imamo koristi. Ispunite račun na www.zeos.ba i besplatno se riješite svog elektronskog otpada.
ZEOS ekosistem organizuje prevoz, preuzimanje i svu potrebnu dokumentaciju – bez troškova ili komplikacija.
Inovacije u prikupljanju elektronskog otpada u BiH: Od kućnog praga do reciklažnog centra – bez stresa i troškova
Prikupljamo sve vrste elektronskog otpada od pravnih lica, a od domaćinstava prikupljamo predmete teže od 30 kg. Manje količine možete odložiti u naše kontejnere za elektronski otpad širom Kantona Sarajevo ili u reciklažnim dvorištima ZEOS-a.
Ali to nije sve! Putem iste platforme možete donirati i funkcionalne uređaje koje ćemo, u saradnji s humanitarnim organizacijama, proslijediti građanima u potrebi. Na ovaj način zajedno činimo dvostruko dobro: štitimo okoliš i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije.
Narudžbu možete izvršiti ovdje, besplatno je.
ZEOS E-TAXI je nastavak našeg kontinuiteta inovacija i odgovornog poslovanja. Kao lider u upravljanju elektronskim otpadom u BiH, koji održava stabilnost sistema recikliranja, ZEOS ekosistem je do sada uveo rješenja koja ranije nisu postojala u našoj zemlji:
– ZEOStation – mjesto za prijem, popravak i doniranje uređaja
– MajZEOStor – prostor u kojem uređaji dobijaju drugi život
– ZEOSHub – centar za edukaciju i promociju cirkularne ekonomije
– ZEOS E-TAXI – naš najnoviji korak ka čistijem, modernijem i odgovornijem društvu
Poruka povodom Međunarodnog dana elektroničkog otpada:
„Cirkularnost počinje kod kuće. Svaki stari telefon, kabel ili uređaj koji zadržimo umjesto recikliranja – to je propuštena prilika da vrijedne resurse održimo u opticaju.“- Magdalena Charytanowicz, koordinatorica IEWD-a
Najnoviji podaci (EU27+4, 2022):
– 10,7 miliona tona e-otpada — oko 20 kg po osobi
– 29 kritičnih sirovina prisutnih u e-otpadu
– 1 milion tona kritičnih sirovina sadržanih u tom toku otpada
– 54% (5,7 miliona t) pravilno obrađeno; 46% (5,0 miliona t) izvan propisanih tokova
Oko 400.000 tona kritičnih sirovina reciklirano je iz pravilno obrađenog otpada, uključujući:
– 162.000 t bakra
– 207.000 t aluminija
– 12.000 t silicija
– 1.000 t volframa
– 2 t paladija
Čak i unutar reguliranih sistema, izgubljeno je oko 100.000 tona kritičnih sirovina, uglavnom rijetkih elemenata u magnetima i fluorescentnim prahovima.
Pogled u budućnost do 2050. – više otpada, ali i više potencijala
– Ukupna količina e-otpada u EU27+4 mogla bi se povećati sa 10,7 miliona t (2022.) na 12,5 – 19 miliona t godišnje do 2050.
– Količina kritičnih sirovina u ovom otpadu će se povećati sa 1,0 miliona t (2022.) na 1,2 – 1,9 miliona t godišnje do 2050.
– Evropa bi mogla reciklirati 0,9 – 1,5 miliona t kritičnih sirovina godišnje, ovisno o politici, stopi sakupljanja i efikasnosti recikliranja.
Kružni scenario pokazuje kako Evropa može održati stabilne količine otpada (oko 10,7 miliona tona) uz istovremeno recikliranje više od milion tona sirovina godišnje – što znači manji pritisak na okoliš i sigurnije snabdijevanje metalima poput bakra, aluminija i paladija.
Gdje se nalaze kritične sirovine?
– Bakar — u kablovima i pločama
– Aluminij — u kućištima
– Plemeniti metali poput paladija i rijetkih zemalja (neodimij, disprozijum, tantal, galijum) — u laptopima, ekranima, sušilicama, bušilicama, konzolama i medicinskim uređajima
Kako Evropa može poboljšati sakupljanje:
– Više sakupljanja, manje gubitaka — omogućavanje lakog pristupa građanima i trgovcima
– Dizajn za rastavljanje — standardizovani vijci, modularni dijelovi, jasne oznake materijala
– Fokus na ključne komponente — magneti, motori, ploče, kablovi
– Razvoj kapaciteta za recikliranje u Evropi — ulaganje u napredne tehnologije
– Ekonomski podsticaji i regulatorne mjere — osiguranje isplativosti recikliranja
Priče o uspjehu: bakar i aluminij
Ovi materijali se već uspješno recikliraju u velikim količinama, dok se paladij i rijetki zemni elementi još uvijek nedovoljno koriste.Oporavak silicija, srebra i rijetkih zemnih metala iz solarnih panela bit će ključan za energetsku tranziciju Evrope.
E-otpad kao ekonomski resurs
– Novi pogoni za reciklažu → investicije i zapošljavanje
– Nova radna mjesta → u prikupljanju, logistici, popravkama i preradi
– Zadržavanje vrijednosti u Evropi → umjesto izvoza otpada, materijali ostaju u opticaju
Čak i male promjene u stopama iskorištavanja materijala poput paladija (procijenjenog na 25.000–30.000 dolara/kg) mogu generirati stotine miliona eura godišnje.
Evropske politike koje podržavaju tranziciju:
– Zakon o kritičnim sirovinama (2024) – cilj: 25% godišnje potražnje pokriveno recikliranjem do 2030.
– Zakon o cirkularnoj ekonomiji (2025) – fokus na potražnju i ponudu sekundarnih sirovina
– Revizija Direktive o otpadu od električne i elektronske opreme (2026) – stroža pravila o prikupljanju i izvještavanju
– FutuRaM platforma za urbano rudarenje (2025) – otvorena baza podataka o dostupnosti CRM-ova u otpadu
– „Urbano rudarenje više nije koncept – to je poslovna prilika“, kaže Giulia Iattoni iz UNITAR-a.
Ključni podaci:
– 10,7 miliona t e-otpada u 2022. (~20 kg po osobi)
– 29 kritičnih sirovina, ukupno 1,0 milion t instalirano
– 54% pravilno obrađeno; 46% izvan kontroliranih tokova
– 400.000 t reciklirano iz pravilno tretiranog otpada
– Do 2050.: 12,5–19 miliona t otpada, 1,2–1,9 miliona t CRM, 0,9–1,5 miliona t reciklirano