Hrvatska je, kako piše Poslovni dnevnik, takođe u pionirskom poduhvatu pa Vlada privodi kraju izradu prve domaće stambene strategije, čija bi se provođenje, vjerojatno u nekom dijelu, moglo finansirati sredstvima evropskih fondova.
Evropska se unija uglavnom finansira iz uplata bogatih država članica, no nakon pandemije počela se samostalno zaduživati i putem izdavanja zajedničkih obveznica, koje će se, naravno, jednog dana morati zajedno i vraćati.
Hrvatska, za sada, kao relativno slabije razvijena članica dobija iz EU više sredstava nego što uplaćuje. Predsjednica Komisije pravda uvođenje novog stambenog povjerenika činjenicom da se Evropa suočava sa stambenom krizom, a pogođeni su ljudi svih dobi i porodicai svih veličina.
I Komisija kriva za problem
-Razvićemo evropski plan pristupačne stanogradnje kako bismo razmotrili sve pokretače krize i pomogli u otključavanju potrebnih privatnih i javnih ulaganja – kazala je njemačka političarka.
U svom govoru, von der Leyen je priznala da stambeno zbrinjavanje nije prepoznato kao “tipičan” problem Bruxellesa. Ugovori EU ne spominju tu temu, a zemlje članice nisu dale Komisiji ovlađćenja da direktno interveniše u sektoru nekretnina.
-Cijene i stanarine rastu. Ljudi se bore kako bi došli do pristupačnih domova. Želim da ova Komisija pomogne ljudima tamo gdje je to najvažnije, a ako je važno Evropljanima, važno je i Evropi – rekla je von der Leyen i predložila reviziju pravila o državnoj pomoćii kako bi se one mogle dodjeljivati širem krugu stanovništva, a ne samo najsiromašnijima. Takođe, od Evropske investicijske banke očekuje se da pokrene panevropsku investicijsku platformu za stambenu izgradnju.
U istraživanju Eurobarometra iz proljeća 2024. stanovanje je navedeno kao nacionalni problem broj jedan u tri države članice (Irska, Luksemburg i Nizozemska), a među prva tri u druge dvije, Portugaliji i Njemačkoj. Niz je zemalja u kojima se cijena stambenog prostora udvostručila u posljednjih desetak godina, među kojima je i Hrvatska. Španija u posljednje vrijeme nije jer je turistički najam istjerao lokalno stanovništvo iz stanova i gurnuo ih u kontejnerska naselja.
Hrvatski ekonomista Željko Lovrinčević, i sam autor niza radova sa stambenom tematikom, skeptičan je prema najavi iz Bruxellesa jer smatra da je EU podbacio na mnogim poljima zbog kojih su cijene stanova otišle u nebo. Inače, uvođenje stambenog povjerenika jedna je od rijetkih tema oko koje se slažu i socijalisti i konzervativci, odnosno i ljevica i desnica jer je pristupačno stanovanje sve veći problem od sjevera do juga EU.
-Nebitno je kako se pojedino ministarstvo ili povjerenik zove, problem se ne rješava tako da se osnuje ministarstvo s imenom tog problema. Ni Hrvatska nije riješila svoje demografske probleme stvaranjem resora za demografiju- ističe Lovrinčević te objašnjava da je problem stanovanja postao gorući problem Evrope zbog katastrofalnog provođenja u četiri druge politike, od kojih su tri u nadležnosti Komisije, a jedna u nadležnosti Evropske centralne banke. To su regionalna politika, poljoprivredna politika, pretvaranje stambenog fonda u kratkoročni najam preko internetskih platformi, te visoka inflacija.
Prvi je problem neuspjela regionalna politika s kojom se, kako kaže Lovrenović, ne događa ništa bitno. -Imamo daljnju rastuću koncentraciju u gradovima, dok se ruralno stanovništvo smanjuje – navodi on. Drugo, po njegovim riječinma, zelena agenda nameće poljoprivredi sve veća ograničenja zbog čega ljudi napuštaju ruralne prostore jer se sve manje dohotka stvara u poljoprivredi, što pojačava pritisak na gradove i cijene stanovanja u njima.
-Treće, ogroman je stambeni fond preko platformi usmjeren na kratkoročni najam i tu se ništa nije napravilo- ističe Lovrinčević tri ozbiljna neuspjeha Evropske komisije koji su uticali na rast cijena najma i stambenih kvadrata. Četvrti je inflacija s kojom se nije proslavila Evropska centralna banka.
Guraju inflaciju i štite banke
-Evropska centralna banka pridonijela je rastu inflacije, a i sada je uvela nakaradni sustav po kojemu banke zarađuju ogromna sredstava a da ne rade ništa – dodaje ovaj hrvatski analitičar. -Nije rješenje u novom povjereniku, rješenje je da se te četiri politike promijene i postanu funkcionalne. S novim stambenim povjerenikom samo očekujem mnoštvo administrativnih mjera i ograničenja koji će voditi do niza devijacija – ocjenjuje on.
Primjer političke nekonzistentnosti Lovrinčević pronalazi i u Hrvatskoj, gdje je hrvatska Vlada dopustila penzionim fondovima da ulažu u nekretnine, odnosno nekretninske fondove. Gdje god postoje takvi fondovi, cijene nekretnina su rasle, a ne padale.
Takođe, na cijene stanova utiče i energetska tranzicija jer traži ogromna ulaganja u opremanje prostora, što poskupljuje cijenu stanovanja i najma. Hrvatska je Vlada najavila da će početi s oporezivanjem praznih stanova, te da će podstanarima odobravati subvencije, a vlasnicima stanova pokrivati dio najamnine, ako ih ponude u najam na pet ili deset godina.