Odnos prosječne penzije i prosječne plate trenutno je oko 40%, što ukazuje da je bilo koja štednja za vrijeme radnog vijeka potreba, a ne luksuz. Bosna i Hercegovina se, kao i mnoge druge evropske države, suočava s akutnim neodstatkom radne snage, zbog čega su brojni poslodavci primorani da poslovanje prilagođavaju tržištu rada. Prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti je oko 13,4 odsto, dok istovremeno brojni poslovi ostaju nepopunjeni. Glavni razlog ovog problema je u demografskim promjenama – smanjenju broja stanovnika u radno sposobnom dobu i starenju populacije. Da bi u sve konkurentnijem tržištu rada privukli i zadržali kvalitetne radnike, poslodavci traže inovativna rješenja. Jedno od takvih rješenja su dobrovoljni penzijski fondovi, poput Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda.
Ovi fondovi predstavljaju treći stub penzijskog sistema i važnu kariku u privlačenju i zadržavanju zaposlenih, nudeći im sigurnost za budućnost i dodatne benefite. Za poslodavce, dobrovoljni penzijski fondovi su odličan alat za povećanje lojalnosti zaposlenih, privlačenje mladih talenata i jačanje imidža kompanije, kao poslodavca koji brine o svojim radnicima.
U kontekstu sve većih izazova s kojima se suočavaju državni penzijski sistemi, dobrovoljni penzijski fondovi nude dodatnu sigurnost i omogućavaju zaposlenima da samostalno izgrade štednju za svoju penziju. Pritom, uplate u dobrovoljni penzijski fond podliježu poreskim olakšicama, što dodatno povećava atraktivnost ovog vida štednje.
Evropski penzijski fond je dokazao da predstavlja inovativno rješenje za poslodavce koji žele da se istaknu na tržištu rada i privuku kvalitetne kadrove. O ovim aktuelnim pitanjima razgovarali smo s direktoricom Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom Gordanom Drobnjak.
Koje su poreske olakšice predviđene za poslodavce koji uplaćuju doprinose u fond?
Beneficije za poslodavca su višestruke. U kontekstu poreskih olakšica manifestuju se tako da kada poslodavac organizuje penzijski plan za svoje radnike na iznose do 1.200 KM, koje uplaćuje godišnje po zaposlenom, ne plaća poreze i doprinose. Tu se ogleda intervencija države i njena stimulacija u pogledu ove vrste štednje i stimulacije zaposlenih i poslodavaca. Dakle, na uplate u dobrovoljni penzijski fond, poslodavac je oslobođen dodatnih plaćanja, sva sredstva za koja se opredijeli pripadaju njegovim radnicima, dok je investicija po radniku onolika koliko je on to odredio momentom organizovanja penzijskog plana. Minimalan iznos koji poslodavac može uplaćivati iznosi 10,00 KM, a maksimalni 100,00 KM. Osim toga, poslodavcu se ovakva investicija u zaposlene računa i kao poresko priznati trošak pa, samim tim, na kraju godine se vrši umanjenje poreske osnovice za plaćanje poreza na dobit u iznosu od deset odsto.
Jačanje povjerenja između radnika i poslodavaca
Kako dobrovoljni penzijski fond može doprinijeti stvaranju pozitivne kulture kompanije i jačanju osjećaja pripadnosti među zaposlenima?
Samim tim što je poslodavac obezbijedio nešto dodatno za svoje radnike, u ovom slučaju dodatnu štednju, mimo osnovne plate, predstavlja njegovu brigu za radnike i kad odu od njega i ukazuje zaposlenom da je na tom radnom mjestu cijenjen i da je njegov rad vrednovan. Uliva se dodatno povjerenje, jača veza između radnika i poslodavca, jer poslodavac na ovaj način investira u svog zaposlenika i misli na njegovu budućnost, a ne samo na sadašnjost u trenutku rada. Na ovaj način, poslodavac utiče i na pozitivne promjene kod svojih radnika, jer ne razmišljaju svi isto. Osnovnim uplatama u fond, stimuliše radnike da prepoznaju dobrobiti štednje i da za sebe nešto dodatno uplaćuju mimo poslodavca (iz svoje bruto plate, ako uplata poslodavca nije maksimalna) što će im, svakako, dobro doći u budućnosti.
Da li fond prilagođava svoje usluge različitim veličinama kompanija, od malih preduzetnika do velikih korporacija? Postoje li posebni paketi ili programi za različite poslodavce?
Evropski dobrovoljni penzijski fond jednako tretira sve preduzetnike, odnosno poslodavce. Poreske olakšice iste su za sve, bez obzira da li preduzeće ima pet ili 505 zaposlenih. Njeguje se jednakost, da svi imaju priliku učiniti nešto za svoje radnike. Poenta je, na neki način, što više poslodavaca stimulisati da prepoznaju dobrobiti ove vrste štednje, kako za sebe, tako i za svoje zaposlene, pa da svi kolektivno stvore dobre navike na nivou države.
Faktički, svaki poslodavac može kreirati svoj posebni paket, zavisno od svojih potreba, mogućnosti i želja. Svakako, ovo je najjeftiniji način ulaganja u radnika, bez obzira kakav paket formira poslodavac.
Kako fond može pomoći poslodavcima da razviju snažniji employer branding i pozicioniraju se kao poželjni poslodavci?
Dodatni benefit, dodatna mogućnost mimo plate utiče na njihov employer branding, jer se ističu na tržištu rada nudeći još pogodnosti za svoje zaposlene što, samim tim, radno mjesto čini primamljivijim za rad. Kao sa igračkama, uvijek je bolje dobiti dvije nego jednu. Ovu beneficiju koju nude kao poslodavci, mogu iskoristiti kao dobar marketing prilikom zapošljavanja novih radnika i tako se istaći u odnosu na druge poslodavce koji ne nude ovaj paket.
Da li fond pomaže poslodavcima da motivišu svoje zaposlene i povećaju njihovu lojalnost, nudeći im mogućnost doprinosa u fond? Postoje li neki konkretni primjeri uspješnih implementacija?
I te kako. Kada članovi organizovanog penzijskog plana vide kako im se nešto novca na računima nakupilo, tada se slika u oku članova mijena. Svaki član, u okviru EPF-a, može imati uvid u stanje svog računa na jednostavan način, što približava i pripitomljava kompletnu sliku, jer sve ono što je imaginarno, sada je i na „papiru“. Tada se često odlučuju i za doplate što, samim tim, ukazuje i poboljšava lojalnost, znajući da će tako radnici i dalje ostati kod istog poslodavca, prepoznavši ovu vrstu beneficije koju oni, zajedno sa poslodavcem, grade. Kada ljudi isplaćuju sredstva prvi put, jer se u dobrovoljnu penziju ide prije redovne starosne penzije, već tada se javljaju sa idejama o povećanju doprinosa mimo uplate poslodavca, ali i oni koji tek uđu u penzijski plan opredjeljuju se za doplatu. Takva situacija je pravilo u preduzećima gdje su organizovani planovi „marka na marku“ ili „uslovni planovi“, kada poslodavac od sebe daje onoliko koliko i radnik za sebe odvoji od bruto plate. Iskustva s takvim planovima su takođe pozitivna, ali kada smo kod iskustava, jedno javno preduzeće koje ima oko 1.000 zaposlenih, uradilo je matematiku nakon četiri godine organizovanog plana. Prema riječima njihovog predstavnika, radnici su se smjenjivali, ali ne i oni koji su uključeni u penzijski plan, oni su i dalje ostali na radnim mjestima. Bez izuzetka, iskustva su pozitivna, bez obzira da li su poslodavci iz javnog ili privatnog sektora.
Članstvo u fondu povećava ugled kompanije
Na koji način članstvo u fondu može poboljšati ugled kompanije, kao atraktivnog poslodavca?
Na tržištu rada, kompanija koja organizuje penzijski plan ima veće kompetencije u odnosu na one koji nemaju organizovan penzijski plan. Kako mnogi koji su u potrazi za poslom traže dodatne mogućnosti i pogodnosti koje poslodavci nude, uključujući i penzijski plan, tako ga i poslodavci ističu kao vrstu pogodnosti tokom razgovara za posao. Organizovanje penzijskog plana, predstavlja poslodavca kao posvećenog dugoročnoj finansijskog sigurnosti svojih zaposlenih što, i te kako, može pomoći budućim radnicima koji traže stabilnost na poslu. Prema istraživanjima sprovedenim u zemljama gdje poslodavci ovakav vid štednje imaju već decenijama, takvi poslodavci imaju veći broj zadržanih radnika, jer pokazuju da žele investirati u svog radnika. Sve više se ukazuje na potrebe štednje i plana za penziju, a u skorijoj budućnosti vjerovatno će prilike za odabir novog posla biti prožete upravo činjenicom, da li postoji nekakav penzijski plan ili ne.
Koliko je za poslodavca jednostavno da se pridruži fondu i počne uplaćivati doprinose? Koji su koraci potrebni i koja dokumentacija?
Kada je riječ o dokumentaciji i procesu pristupanja, organizovanje penzijskog plana je formalan, ali i jednostavan postupak. Najteže je upravo to opredjeljenje poslodavca kada je u pitanju organizovanje penzijskog plana, tj. model finansiranja. Poslodavac, kada je riječ o ovakvim investicijama, treba da ima širu sliku. Niko do sada nije odustao od uplata nakon što je organizovao penzijski plan, a dosta ih je tu i od samog početka. Nakon određenog vremena, osim ličnih ubjeđenja da je to dobra investicija, počeli su dobijati i praktične dokaze. Uskoro će biti i nekoliko video primjera iskustava poslodavaca koji, već nekoliko godina, imaju organizovane penzijske planove. Što se tiče dokumentacije, svu dokumentaciju pripremamo mi na osnovu razgovora s poslodavcem i njegovog opredjeljenja.
Potpisuje se odluka i ugovor o organizovanju penzijskog plana koji se, potom, šalje na saglasnost ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite, a zatim se potpisuje ugovor o pristupanju fondu. Naposljetku, poslodavac šalje spisak radnika na koje se penzijski plan odnosi, tim EPF-a unosi podatke u svoj sistem i kada bude prva uplata poslodavca, penzijski plan je organizovan. U okviru postupka i u skladu s dogovorom, shodno opredijeljenju poslodavca, održavamo prezentacije budućim članovima. Sve je na dobrovoljnoj osnovi pa poslodavac, ako želi, može i prestati sa uplatama za svoje radnike, nije obavezan ni penalima, niti bilo kakvim sankcijama, što je jedan od razloga zašto u svom imenu imamo i riječ „dobrovoljni“.
Da li poslodavci mogu da prilagode iznos i dinamiku uplata svojim potrebama i mogućnostima? Postoje li neke minimalne ili maksimalne granice?
Minimalna uplata po radniku je 10,00 KM mjesečno, dok maksimalna iznosi 100,00 KM, takođe na mjesečnom nivou. Sve iznose koje poslodavac želi između ovih granica može uplaćivati, odnosno tu i jeste ostavljen prostor za prilagođavanje iznosa, shodno mogućnostima poslodavca. Što se tiče dinamike uplata, ona se vrši na mjesečnom nivou, obično uz platu radnicima, kada se vrši i uplata dobrovoljnog penzijskog doprinosa. Ako se i desi da se s nekom uplatom zakasni ili poslodavac taj mjesec nije u mogućnosti da uplati, naravno da je moguće tu uplatu izvršiti uz narednu, bez dodatnih troškova.
Podrška
Kako fond pomaže poslodavcima da informišu svoje zaposlene o benefitima članstva u fondu i odgovore na njihova pitanja?
Kada se s poslodavcem dogovori saradnja, odnosno donese odluka o organizovanju penzijskog plana, predstavnici fonda organizuju prezentacije za zaposlene na kojima govore o tome šta je poslodavac za njih organizovao, na koji način, koje su njihove pogodnosti, kada mogu podizati sredstva, gdje ih mogu provjeravati, mogućnosti doplate i štednje iz bruto plate, daju se odgovori na eventaulna pitanja, u suštini sve što je neophodno da se radnicima objasni o kakvoj vrsti štednje je riječ. S druge strane, tada se vrši i promocija poslodavca, jer ulaže u svoje radnike. Sve dodatne odgovore na pitanja obezbjeđuje ekipa EPF-a, koja je uvijek dostupna za sve radnike. Prezentacije se organizuju u dogovoru s poslodavcem i radnicima, da bi proces rada bio što manje narušen, da radnici ne bi ostajali poslije posla da bi čuli nešto dodatno. Do sada je praksa bila da se prezentacija organizuje u manjim grupama, do 20 osoba, u trajanju do 30 minuta.
Koje pogodnosti fond nudi samostalnim preduzetnicima?
Pogodnosti za samostalne preduzetnike su iste kao i za sve ostale individualne članove. Generalno, članstvo u EPF-u je uglavnom kolektivno, putem poslodavca, ali postoji i nekoliko stotina individualnih članova koji štede u EPF-u od svoje bruto plate, nezavisno od poslodavca. Međutim, treba istaći da osobe mogu štedjeti od bruto plate, ako im je plata veća od minimalne zagarantovane, u protivnom štede od svojih neto primanja. Ako samostalni preduzetnik ima zaposlene radnike, penzijski plan za svoje zaposlene može organizovati pod istim uslovima kao i svaki drugi poslodavac.